Kakav je položaj izbjeglica u Austriji

Austrijanci u nedjelju izlaze na izbore. U drugom krugu naći će se Norbert Hofer iz Slobodarske stranke i Alexander Van Der Bellen kao nezavisni kandidat, ali s jakom podrškom stranke Zelenih. Tema izbjegličke krize obilježila je predizborne kampanje. Neki smatraju i da je utjecala na rast krajnje desnice u toj zemlji. Kakav je položaj izbjeglica u Austriji istraživala je reporterka Al Jazeere Katarina Drlja.

Ili na ratišta Sirije ili na put -s tom se odlukom prije godinu i pol suočio danas 18-godišnji Alshaar Mohammed. Izabrao je put. Mukom je, kaže, stigao do Austrije. I ne želi dalje.

“U Sloveniji su me zatvorili na 12 dana zato što im nisam htio dati otiske prstiju“, kaže Alshaar Mohammed.

Aga Khalil je prošao isti put. Iz Sirije u Tursku, preko mora u Grčku pa Balkanskom rutom do Austrije. Povratka, kaže, nema.

„U trenutnim okolnostima nema šanse da se vratim. Nema nade u povratak u Siriju“, kaže Aga Khalil. 

Veliki broj zahtjeva za azil

U centru Crvenog križa na raspolaganju su im smještaj, hrana i zdravstvena zaštita. Tu čekaju na odgovor na zahtjev za azil. Zaštiti se nadaju hiljade njih. I većina ih izbjegava razgovarati sa novinarima. Pojedinci kažu da se i dalje boje za svoj život, iako daleko od opasnosti pred kojom su pobjegli.

Kažu da će ostati, ako ih adekvatno zaštite, te će predati zahtjeve za azil u Austriji. Istome se nada 90-ak hiljada ljudi. Toliko je samo u prošloj godini podneseno zahtjeva za zaštitu u Austriji.

„Da se takva brojka ne bi ponovila, austrijska vlast je ograničila broj molbi za azil. Ove godine obraditi će ih najviše 37.500. Problem na koji upućuju u Crvenom križu je što je u samo prva četiri mjeseca ove godine za azil apliciralo već više od polovice toga“, javlja Drlja.

Generalni sekretar Crvenog križa računa da bi ta kvota mogla biti ispunjena uskoro.

„Iskreno, zaista mislim da niko ne zna šta će se dogoditi nakon toga. Do kraja sedmog mjeseca mogli bismo postići taj čuveni broj od 37.500. Ideja je da se nakon toga u Austriju ne primi nijedan tražilac azila više. Ali, tu onda dolazi naš humanitarni aspekt. Ako je azil ljudsko pravo, Austrija ne može uskraćivati ljudska prava“ rekao je generalni sekretar Crvenog križa, Werner Kerschbaum.

Ali, upravo zato, da bi u slučaju velikog broja već na granici mogli odbiti izbjeglice i proglasiti vanredno stanje, vlada je nedavno usvojila strožiji zakon. To jest, nakon što je u prvom krugu predsjedničkih izbora najviše glasova odnio kandidat krajnje desnice, stranke Slobodnjaka Norbert Hofer.

„Naša anketa je pokazala da ljudi u Austriji napuštaju vladajuće stranke i okreću se slobodnjacima. Kako bi to izbjegla, vlada je promijenila zakon. Usvojili su isti zakon kao Viktor Orban u Mađarskoj“, kazao je analitičar Paul Zulehner.

Time vladajući socijaldemokrati pokušavaju vratiti političku ravnotežu narušenu izbjegličkom krizom.

Izvor: Al Jazeera