Članice EU u sukobu sa Komisijom o pravima radnika

Parlamenti jedanaest zemalja članica Europske unije, među njima i Hrvatski sabor, iskoristili su pravo dati “žuti karton” prijedlogu Europske komisije o tzv. izaslanim radnicima, prema kojem ti radnici trebaju imati istu plaću kao i njihove kolege u zemlji primateljici.

Prema europskom zakonodavstvu, izaslani radnik se definira kao “zaposlenik koga je poslodavac privremeno poslao u drugu zemlju članicu radi pružanja usluga”.

Komisija predlaže da izaslani radnik treba imati istu plaću i iste radne uvjete kao i radnici u zemlji primateljici, dok je po sadašnjim pravilima radnik najčešće plaćen prema standardima zemlje iz koje dolazi.

Komisija je 8. ožujka predložila izmjene direktive o izaslanim radnicima kako bi se spriječio socijalni damping, nepoštena konkurencija u plaćama radnika iz različitih zemalja članica. 

Međutim, tim načelom tvrtke iz siromašnijih članica izgubile bi konkurentsku prednost i ne bi mogle dobivati posao u bogatijim članicama, a što bi negativno utjecalo i na zaposlenost.

Negativna ocjena

Osim parlamenta Hrvatske, takvom prijedlogu protive se i parlamenti Bugarske, Češke, Danske, Latvije, Litve, Poljske, Rumunjske, Estonije, Mađarske i Slovačke.

Hrvatski glas je bio deseti, što znači da je prijedlog direktive dobio negativnu ocjenu trećine parlamenata članica EU-a, tzv. “žuti karton”, i da se vraća na doradu Europskoj komisiji.

Mehanizam ranog upozorenja, u žargonu poznatiji kao “žuti karton”, uveden je Lisabonskim ugovorom. Uključuje mogućnost da nacionalni parlamenti donošenjem obrazloženih mišljenja upozore na nepoštivanje načela supsidijarnosti u prijedlozima zakonodavnih akata Europske unije.

Načelo supsidijarnosti znači da se zakonodavni akti donose na razini Europske unije samo ako se isti cilj ne može na učinkovitiji način ostvariti donošenjem akata na nacionalnoj ili lokalnoj razini.

Nacionalni parlamenti 28 država članica Europske unije raspolažu s ukupno 56 glasova. Parlament svake članice raspolaže s po dva glasa, s tim da kod dvodomnih parlamenata svaki dom ima po jedan glas.

Za aktivaciju “žutog kartona” potrebno je sakupiti devetnaest glasova.

Bez komentara Komisije

Postoji i “narančasti karton”, za čiju je aktivaciju potrebno prikupiti 29 glasova, a Komisiji je u tom slučaju mnogo teže zadržati svoj prvotni prijedlog. Nacionalni parlamenti imaju osam tjedana za podnošenje prigovora na prijedloge Europske komisije.

Ako nacionalni parlamenti prikupe dovoljno glasova za “žuti karton”, predlagatelj akta može ga zadržati samo uz obrazloženje, može ga izmijeniti, dopuniti ili povući. Do sada je taj mehanizam korišten samo u dva navrata, a ovo je treći.

Komisija nije željela komentirati ovo pitanje prije nego što istekne rok za podnošenje obrazloženog mišljenja.

Izvor: Agencije