Svijet

Mapa: Koliko države Balkana zagađuju okoliš

Published On 22 Apr 2016
|
Ažurirano: 
14 Mar 2017
04:37 PM (GMT+2)


Mapa prikazuje godišnju emisiju CO2 u državama regije i udio u globalnoj emisiji štetnih gasova [Izvor: wri.org]

Priredio: Fahrudin Smailović

Svjetski lideri okupljaju se danas u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku kako bi potpisali Pariški sporazum o klimatskim promjenama i dali podsticaj borbi protiv globalnog zagrijavanja.

Šezdesetak šefova država i vlada, a među njima i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, očekuje se u sjedištu svjetske organizacije u New Yorku.

World Research Institute (WRI) objavio je mapu emisije ugljen dioksida. Prema toj mapi, najveći zagađivač u regiji je Srbija sa 0,18 posto udjela u globalnom zagađenju, dok Crna Gora najmanje zagađuje zrak sa udjelom od 0,01 posto. 

Najveći zagađivači u Evropi

Zemlje zapadnog Balkana maksimalno se oslanjaju na fosilna goriva. Neki od najvećih zagađivača u Evropi nalaze se upravo u našoj regiji.

Tako je termoelektrana Ugljevik u Bosni i Hercegovini uvjerljivo najveći evropski zagađivač sumpornim dioksidom. Iz nje u atmosferu na godinu odlazi više od 150 hiljada čestica tog plina.

Na drugom mjestu je termoelektrana Tesla B u Srbiji – 93 hiljada čestica godišnje.

Na trećem mjestu, također regionalna termoelektrana – Kostolac B, nedaleko od Požarevca, s blizu 90 hiljada čestica sumpornog dioksida godišnje.

Termoelektrana Kakanj, nedaleko od Sarajeva, godišnje ispušta više od 70 hiljada čestica, a makedonska Bitola, više od 65 hiljada.

Između 10 najvećih evropskih zagađivača ovim plinom nalaze se još termoelektrane Tuzla, Kostolac A i Nikola Tesla A. Sve tri s oko 50 hiljada čestica godišnje. Prestala dva zagađivača u prvih 10 najvećih nalaze se u Poljskoj.

Pariški sporazum proizišao je kao zaključak Konferencije o klimatskim promjenama (COP 21), koja je krajem prošle godine održana u francuskoj prijestolnici na najvišem nivou i u kojoj je učestvovalo više od 140 predsjednika država i vlada.

Ukupno će biti prisutno 165 zemalja članica. Prethodni rekord zbio se 1982. kada je 119 zemalja parafiralo UN-ovu konvenciju o pravu mora.

Ceremonija, koja se održava na Dan planete Zemlje, organizirana je četiri mjeseca nakon što je u Parizu poslije višednevnih napornih razgovora potpisan sporazum i označava prvi korak ka obavezivanju zemalja da ispoštuju obećanja u cilju smanjenja emisija štetnih gasova.

Rekordan porast temperatura

Potpisivanju će prisustvovati i dobitnik Oskara i borac za zaštitu životne sredine Leonardo DiCaprio, koji će na tome čestitati svjetskim liderima i pozvati druge da učine isto i pređu sa riječi na djela.

SAD, Kina i Indija, koje emitiraju najviše štetnih gasova u svijetu, neće biti predstavljene na najvišem nivou.

Među potpisnicima će biti i lideri otočkih država kao što su Fidži, Tuvalu i Kiribati, kojima prijeti nestanak zbog porasta nivoa mora.

Do sada je 13 zemalja ratificiralo sporazum, ali bi za mnoge potpisnice konačno odobrenje Pariškog sporazuma moglo da podrazumijeva i novi zakon u parlamentima.

Pariški sporazum će stupiti na snagu čim 55 zemalja koje su odgovorne za 55 posto štetnih gasova u svijetu ratificiraju sporazum, a očekuje se da će sporazum početi da se primjenjuje 2020. godine.

U svakom slučaju, vremena za gubljenje nema, upozorava francuska agencija uz podsjećanje da je prošli mart bio najtopliji u novijoj historiji i da bi 2016. mogla biti godina rekordnog porasta globalnih temperatura.

Pariški sporazum, koji je usvojilo 195 zemalja, postavlja kao cilj ograničenje globalnog zagrijevanja na dva stepena Celzija iznad predindustrijskih nivoa, uz prelazak na takozvanu čistu energiju.

Dan planete Zemlje diljem svijeta

U međuvremenu, Međunarodni dan planete Zemlje obilježava više od milijardu ljudi širom svijeta pokazujući podršku zaštiti prirodne sredine na festivalima, skupovima i akcijama na otvorenom koji se održavaju u skoro 200 zemalja.

Oznaka #EarthDay spomenuta je u blizu 100 hiljada objava na društvenoj mreži Twitter, a oglasili su se brojne poznate ličnosti i organizacije za zaštitu životne sredine.

Dan planete Zemlje je prvi put obilježen u Americi prije skoro pet decenija, poslije pogubnog izlijevanja nafte.

Ustanovljen je 1970. godine u SAD-u, a obilježava se širom svijeta od 1992. godine, kada je na Konferenciji Ujedinjenih naroda o životnoj sredini u Rio de Janeiru usvojen dugoročni program za promociju održivog razvoja.

University College London je objavio video koji prikazuje emisiju CO2 na brodovima tokom godine. 

Izvor: Al Jazeera i agencije

Reklama