Izbjeglice nisu turisti da im trebaju vize
Najteža situacija na balkanskoj izbjegličkoj ruti je u Idomeniju, u Grčkoj, gdje 15.000 osoba čeka nastavak puta ka Zapadnoj Evropi, izvještava reporterka Al Jazeere Hoda Abdel-Hamid.
“Svaki dan stanje postaje sve teže. Zvanična najava zatvaranja granica možda je tek objavljena, ali, ove su granice praktično zatvorene već najmanje tri dana. Tek malobrojnima je dozvoljeno da ovdje pređu granicu. Mnoge zaustavljaju sjeverno odavde, na granici sa Srbijom i u proteklih nekoliko dana niko, zapravo, nije uspio proći kroz Srbiju”, javlja naša reporterka.
Kiša pada, a ljudi su u izuzetno slabom stanju.
“Šatori su, u suštini, podignuti u blatu… Neki se pokušavaju vratiti u Atinu. Vidjeli smo kako odlaze autobusi s onima koji su zatražili da budu vraćeni i smješteni u prihvatne centre. Drugi pitaju kada će barem moći napustiti ovo mjesto. Navikavaju se na ideju da će neko vrijeme morati ostati u Grčkoj, prije nego što njihovi papiri budu obrađeni i budu u mogućnosti nastaviti putovanje.
Koordinator UNHCR-a u Idomeniju Babar Baloch je kazao kako u posljednja tri dana nijedna osoba nije puštena da uđe u Makedoniju. Kako je kazao, to nije rješenje, s obzirom da je na hiljade izbjeglica blokirano u prihvatnom centru u Idomeniju.
“Trebamo shvatiti da ovi ljudi nisu turisti, već izbjeglice i da u Evropu dolaze tražeći međunarodnu zaštitu pod okvirima međunarodnih zakona. Evropska unija je obavezna djelovati u okvirima međunarodnog i humanitarnog prava i mora se pridržavati takvih obaveza”, poručio je Baloch.
Upozorio je kako su uslovi za boravak u ovom centru bijedni i da će, ukoliko granice nastave biti zatvorene, izbjeglice biti primorani raspodijeliti u druge novoizgrađene kampove u blizini grčko-makedonske granice.
Izbjeglicama je potrebno sve, u najkraćem. Problem je u tome što ljudi dolaze bez prestanka. Dok smo se jutros vozili ovamo, vidjeli smo velike grupe kako pješače uz cestu. Nastavljaju dolaziti ovamo, nadajući se da će u nekom trenutku doći do promjena i da će se granice otvoriti. Mnogima je teško prihvatiti da se to neće desiti, barem prema onome što smo čuli od zvaničnika”, javila je Abdel-Hamid.
“Prema najnovijim procjenama, najmanje 15.000 osoba trenutno se nalazi u ovom kampu. Uz ovakve vremenske uslove i činjenicu da je u kampu barem 5.000 djece mlađe od pet godina, problem je to što se mnoga od njih razbolijevaju. Sve im treba, a šatori u kojima su smješteni su mokri. U suštini, svima trebaju novi šatori, nove deke jer su ove koje imaju stavili na šatore kako ne bi prokišnjavali. Dakle, sve je mokro i natopljeno. Ljudi su ostali bez novca i više nemaju čime kupovati hranu. Sada je gore nego prije nekoliko dana. Čim dođe kamion koji prevozi pomoć, mogu se vidjeti očajničke scene, ljudi koji trče prema njemu, guraju druge i pokušavaju doći do svega što mogu. To je novina i, rekla bih, jasan pokazatelj sve većeg očaja i ranjivosti ovih ljudi. Dakle, ovdje nedostaje apsolutno sve.”
Dogovor EU-a i Turske
Dogovor na samitu EU – Turska u Briselu u ponedjeljak je označio početak kraja izbjegličke krize koja traje od prošle godine i omogućio spašavanje Schengena, rekao je slovenski premijer.
To ne znači da će Slovenija u cijelosti onemogućiti podnošenje zahtjeva za azil, iako je nedavno pooštrila zakon koji se odnosi na međunarodnu zaštitu jer i dalje ispunjava minimalne evropske standarde za azil, evropske zakone za to područje i vlastiti ustav, kazao je Cerar, kako prenosi Hina.
Samit je stvorio pretpostavke i da se prestane s praksom stvaranja unutrašnjih granica u Evropskoj uniji i postavljanja ograda zbog izbjeglica, pa će i Slovenija svoju žičanu ogradu prema Hrvatskoj sada moći ukloniti, kazao je Cerar.
Teško je ocijeniti kada će to biti moguće, no da bi Slovenija uklonila žičanu ogradu s granice prema Hrvatskoj, potrebno je da i Hrvatska ispuni svoje obaveze, kontroliše prijelaze i moguće ilegalne migrante koji bi se pojavili na granici, rekao je.
Izvor: Al Jazeera i agencije