Nadareni osnovci zanemareni u Hrvatskoj

Od jeseni bi, u dijelu hrvatskih škola, eksperimentalno trebalo početi provođenje reforme školstva. Prije toga javna rasprava, koja je u toku, treba pokazati da predloženim rješenjima nisu potrebne značajnije izmjene.

Reforma bi trebala značiti i veliki korak naprijed u odnosu prema talentovanim učenicima.

Iako se procjenjuje da 10 posto hrvatskih osnovaca ima dodatni talenat za nauku, umjetnost ili sport, njihov potencijal sadašnji školski sistem zanemaruje.

Drugim devetogodišnjacima Lego kocke služe za igru, ali nadarenim malim matematičarima predmet su istraživanja i kreativnog učenja.  

“Najviše volim matematiku. A nikad mi nije dosadno… Uvijek se nešto događa, uvijek je sve interesantno“, kazao je Nereo Rundić, učenik iz Rijeke.

Učenica Judita Jurin pomaže drugima jer je uvijek prva gotova kada su u pitanju zadaci.

Talenti se sistematski zanemaruju

Procjenjuje se da je u Hrvatskoj blizu sedam i po hiljada nadarenih osnovnoškolaca. No, ako se definicija proširi i na umjetničke i sportske talente, uz one usko intelektualne, darovitim se smatra blizu 10 posto djece. 

Pravilnici i zakoni rijetko ih spominju, država za njih izdvaja zanemariva sredstva. Talenti se sistematski zanemaruju, tvrde stručnjaci.

“Naravno da je naglasak na djecu sa teškoćama što je sasvim legitimno i opravdavajuće, ali ovo su isto znamo reći djeca s posebnim potrebama. Nažalost u sustavu dobivaju ono osnovno što su oni mahom i prevazišli. Uglavnom dobivamo odgovore od te djece da im je dosadno“, kaže Helena Žagar iz Centra za poticanje darovitosti.

Darovita djeca brzo iskoče iz kolektiva po znanju, razumijevanju, mašti i interesu za jedno ili više područja. Učitelji, u sistemu pretrpanom gradivom, rijetko nađu dodatno vrijeme i prostor.

“Ne može se reći da se ne radi sa darovitima, ali to je sve stvarno na nivou entuzijazma pojedine učiteljice. Mi trebamo raditi sa svom djecom i naprosto ako se podiže razina očekivanja, svi zapravo napreduju boljim tempom nego što momentalno moramo pamtiti činjenice, pamtit ovo, ono, čitaj, prepisuj“, tvrdi Tatjana Orešković, učiteljica razredne nastave.

Nove prilike za kreativno učenje

Prema reformi obrazovanja, daroviti učenici od jeseni bi trebali dobiti mnogo više pažnje, posebno kad je riječ o prepoznavanju i praćenju napretka. Trebali bi imati i više prilike za kreativno učenje, projektnom nastavom i istraživačkim radovima, a predviđena je i izrada osobnog kurikuluma, rad s mentorom i slično.

Jedna od najvećih novosti ipak je ta da će, primjerice, iznimno daroviti osnovnoškolac, neke kolegije moći slušati i na fakultetima.

“Ono što novo nudi ovaj okvir je također ranije preskakanje razreda, ali samo u određenom predmetu kad učenik ima potencijal upravo za određeno područje. Recimo, pokazalo se da neki učenik može biti izvrstan u  matematici, dok u ostalim područjima nije toliko napredan, i njemu bi se omogućilo da u matematici preskoči razred odnosno da uči sadržaj iz matematike s dobnom skupinom koja je starija od njih“, zaključila je Zrinka Ristić Dedić, članica ekspertne grupe za provođenje kurikularne reforme.

Darovito dijete može se roditi u bilo kojem društvenom sloju i sredini. Da dobiju istu priliku za napredak, trebala bi se pobrinuti nova reforma školstva.

Izvor: Al Jazeera