Sastali se Obama i Castro u Havani

Američki predsjednik Barack Obama urgirao je na vlasti Kube da poprave svoj odnos prema demokratiji i ljudskim pravima, a to je uradio tokom današnjeg historijskog susreta sa kubanskim kolegom Raulom Castrom na ovom komunističkom otoku.

Na ovo je Castro odgovorio kazavši kako Sjedinjene Američke Države imaju „dvostruke standarde“.

Obama je istakao kako su dva lideri imali „otvorene i iskrene“ razgovore o ljudskim pravima, kao i o područjima gdje ove države mogu sarađivati. Castro je naveo kako Havana i Washington mogu imati daleko bolje odnose ukoliko bi SAD ukinuo 54-godišnji embargo na trgovinu sa ovom karipskom državom.

„I dalje imamo ozbiljne razlike među sobom, uključujući stavove prema demokratiji i ljudskim pravima“, naveo je američki lider tokom zajedničke konferencije za medije.

Upitan o stanju političkih zatvorenika, Castro je ljutito zatražio da mu se pokaže lista takvih zatvorenika, istakavši stav Kube da ne drži takve ljude iza rešetaka.

„Dajte mi listu tih političkih pritvorenika sada i, ukoliko ona postoji, oni će biti oslobođeni prije nego ova noć prođe“, dodao je.

Lider Sjedinjenih Američkih država ranije kazao je kako će se „promjene desiti“ u Kubi.

Obama, koji je ranije danas s porodicom došao na komunistički otok, prvi je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država koji je stigao u Kubu u posljednjih 88 godina, a posjeta je uslijedila poslije nešto više od godinu dana nakon što su on i Castro iznenadili svijet decembra 2014. kada su objavili normalizaciju odnosa dviju država.

„Ovdje će doći do promjena i mislim kako Raul Castro to razumije“, rekao je u intervjuu za američku TV-stanicu ABC News.

Obama je, međutim, priznao kako se to neće desiti „preko noći“.

„No, svjedočili smo ponovnom otvaranju ambasade i, iako još imamo značajnih nesuglasica kada je riječ o ljudskim pravima i slobodama građana u Kubi, osjećamo kako naš dolazak može ubrzati dolazak novih promjena“, naveo je.

Protesti uoči sastanka

Ipak, Obama koji će se kasnije danas obratiti zajedno s Castrom nakon razgovora, priznaje: „Nema sumnje da je Kubanska vlada još jednopartijska, koja je u kontroli situacije i koja ne dozvoljava neslaganje.“

Ove izjave su uslijedile dan nakon što je uhapšeno nekoliko desetaka demonstranata tokom prodemokratskih protesta uoči dolaska Obame. Oni su bili kratko pritvoreni, a zatim oslobođeni.

Obama se sutra treba susresti sa kubanskim disidentima, a novinarka Al Jazeere Lucia Newman iz Havane javlja kako se takav potez ranije u administraciji Kube tretirao kao „nedozvoljen“.

„Jasno je kako Kubanska vlada nije sretna zbog ovog sastanka, a da bi to istakla, uhapsila je 50-ak disidenata prije nego što je sletio predsjednički avion“, dodaje Newman.

Historijska prilika

Američki predsjednik Barack Obama izjavio je, po dolasku na Kubu, da je to “historijska posjeta i historijska prilika”.

Obama je to rekao prilikom posjete Američkoj ambasadi u Havani, gdje je pozdravio članove osoblja koje je pohvalio da “svakodnevno približavaju SAD i Kubu”.

Prema Obaminim riječima, “imati ambasadu je prilika za bolje predstavljanje američkih vrijednosti, interesa i boljeg razumijevanja kubanskih građana”.

Tom prilikom je dva puta nazvao otpravnika poslova Jeffreyja DeLaurentisa ambasadorom, javio je Al Jazeerin reporter Ivica Puljić.

Predsjednik Obama je podsjetio kako je 1928. godine tadašnji američki predsjednik Calvin Coolidge do Havane putovao tri dana ratnim brodom. “Meni je trebalo samo tri sata”, izjavio je Obama.

“Ovo je historijska posjeta i to je historijska prilika da se s kubanskim narodom izgrade novi ugovori i predstave poslovne ponude za izgradnju novih odnosa naših dvaju naroda”, rekao je Obama.

Susret u hotelu

S osobljem Ambasade, koja je otvorena u avgustu prošle godine, trebao se sastati u dvorištu tog diplomatskog predstavništva, ali su zbog kiše odlučili da prijem upriliče u obližnjem hotelu, prenijela je agencija AFP.

Trodnevna posjeta Obame Kubi označava vrhunac otopljavanja odnosa Washingtona i tog komunističkog otoka, koje je počelo u decembru 2014. godine.

Dvije zemlje kreću prema normalizaciji odnosa nakon zahlađenja 1959. godine i komunističke revolucije pod vodstvom bivšeg kubanskog predsjednika Fidela Castra.

Bivši američki predsjednik John F. Kennedy nametnuo je trgovinski embargo Havani 1962. godine, a iste godine je postavljanje nuklearnih projektila iz Sovjetskog Saveza na Kubu gotovo dovelo zemlje do nuklearnog rata.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO