Pola eurozone krši pravila Evropske komisije

Gotovo polovina zemalja eurozone se suočava sa kršenjem pravila Evropske unije o smanjenju budžetskih deficita, osim ako ne promjene politike, pokazala je prognoza Evropske komisije, prenosi Reuters i dodaje da je to izazov za zakone Unije kojima su utvrđeni limiti potrošnje kako bi se zaštitila vrijednost eura.

Propisi, koji su pooštreni tokom suverene dužničke krize koja prijeti samom opstanku jedinstvene valute, sada su pod pritiskom zbog izbjegličke krize, koja vrši novi pritisak na javne finansije u nekoliko zemalja 19-članog bloka, prenosi Tanjug.

Pored toga, vlade država članica eurozone tvrde da moraju da troše više na sigurnost poslije terorističkih napada u Parizu u novembru, a mnoge kažu da moraju da koriste javna sredstva za podsticanje domaće traženje i za investicije kako bi ubrzale osrednji ekonomski rast.

Ipak, pravila EU obavezuju vlade da zadrže budžetske deficite ispod tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i da svake godine smanjuju strukturni jaz, koji isključuje jednokratne i efekte poslovnog ciklusa, sve dok u njihovim knjigama ne bude dostignuta strukturna uravnoteženost.

Rok Francuskoj

Ako to ne učine, suočavaju se sa disciplinskom procedurom u kojoj ministri finansija EU postavljaju ciljeve smanjenja deficita i rokove za njihovo postizanje. Postupak može završiti i kažnjavanjem, navodi britanska agencija.

Najnovija prognoza EK-a pokazala je da će druga najveća ekonomija eurozone, Francuska, koja ima rok da smanji svoj budžetski jaz na 2,8 posto u 2017, umjesto toga imati deficit od 3,2 procenta iduće godine, osim ako nešto ne preduzme.

Ministri finansija Evropske unije tražili su da Francuska smanji deficit za 0,5 posto BDP-a u 2015. godini, ali Komisija procjenjuje da je on srezan samo za 0,2 procenta.

Prema prognozi EK-a, smanjenje strukturnog deficita u 2016. u Francuskoj će iznositi samo 0,4 posto – što je polovina onoga što traže ministri EU-a, a u 2017. će štaviše taj jaz porasti za 0,2 procenta, umjesto da padne 0,9 posto, kako je naložio Brisel.

Iako je Italija u sigurnosnoj zoni s budžetskim deficitom ispod tri posto, suočit će se s rastom strukturnog deficita na 1,7 posto BDP-a u ovoj godini sa prošlogodišnjih jedan posto, prognozira EK. Propisi EU nalažu minimalno smanjenje od po 0,5 posto svake godine.

Od Španije, koja je i dalje bez vlade poslije decembarskih izbora, traženo je da lani svede opšti deficit na 4,2 posto, ali je prema procjeni Komisije podbacila i zabilježila nivo od 4,8 procenata.

Madrid ove godine treba da spusti deficit na 2,8 posto, ali ukoliko ne promjeni politike završit će s manjkom od 3,6 procenata, navodi se u izvještaju EK i dodaje da je, strukturno, španski deficit od 2014. godine prije povećavan nego što je smanjivan.

Deficit Portugala

Portugal, u kojem su u novembru socijalisti došli na vlast, također je u problemu jer je trebalo da smanji budžetski deficit na 2,5 posto prošle godine, a umjesto toga je evidentirala njegov rast na 4,2 procenta.

Bez promjene politike, Lisabon neće svesti svoj deficit ispod tri posto ove godine, a i njegov strukturni deficit također naglo raste umjesto da pada, kao što bi trebao.

Međutim, nemaju problem sa poštovanjem ovih propisa za smanjenje deficita samo južnoevropske zemlje.

Naime, Komisija očekuje da će Austrija, koja je smanjila strukturni jaz na 0,3 posto lani, ove godine zabilježiti njegov rast na 1,0 posto.

Litvanija će također zabilježiti rast deficita na 1,5 procenata u ovoj godini sa prošlogodišnjih 1,1 posto, za Holandiju se predviđa povećanje na 1,7 posto u odnosu na lanjskih 1,2 procenta, dok se očekuje da će Finska svoj strukturni manjak zadržati na 1,8 procenata, prenosi agencija Reuters.

Izvor: Agencije