Amnesty International: Bijedan odnos Evrope prema izbjeglicama

U Evropi se najžešće kritizira Mađarska zbog žičane ograde i opstrukcije pomoći izbjeglicama (EPA)

Najmanje 30 zemalja ilegalno je prošle godine prisiljavalo izbjeglice da se vrate na područja na kojima neće biti sigurni, objavila je u srijedu organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International, upozorivši da su brojne zemlje pritom drsko kršile međunarodno pravo.

Ratni zločine i druga kršenja “međunarodnih prava i običaja” počinile su vlade ili oružane grupe u najmanje 19 zemalja svijeta, naveo je Amnesty International u svom godišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava u svijetu, prenosi agencija Hina.

Podaci o kršenju ljudskih prava

– Više od 60 miliona ljudi raseljeno je iz svojim domova, mnogi od njih raseljeni su na nekoliko godina ili duže;
– Najmanje 30 zemalja ilegalno prisiljava izbjeglice da se vrate u zemlje u kojima će biti u opasnosti;
– Naoružane grupe počinile su u najmanje 36 zemalja kršenja ljudskih prava;
– Ratni zločini ili druga kršenja “ratnih prava i običaja” počinjeni su u najmanje 19 zemalja;
– U najmanje 122 zemlje počinjena su mučenja ili druge vrste lošeg postupanja prema ljudima;
– Najmanje je 156 aktivista za ljudska prava umrlo u zatvoru ili bilo ubijeno;
– Najmanje 113 zemalja arbitrarno je ograničilo slobodu izražavanja i medijske slobode;
 – U najmanje 61 zemlji zatočeni su u zatvoru zatočenici savjesti;
 – U najmanje 55 posto zemalja vođeni su namješteni odnosno nepošteni sudski procesi    

Generalni sekretar Amnesty Internationala Salil Shetty kazao je da su drakonske, kratkoročnim uskim interesima vođene mjere za slamanje bilo kakve vrste pobune dovele do “nezabilježenog kršenja ljudskih prava” 2015. godine.

Jedan od najnečuvenijih primjera toga kako zemlje okreću leđa tražiocima azila dogodio se kada su krijumčari ljudima ostavili hiljade njih iz Mijanmara i Bangladeša prepuštene slučaju, bez hrane i pića na otvorenom moru.

Smatra se da su stotine umrle od gladi i žeđi, dok su zemlje regije njima igrale “ping-pong na moru”, naveo je Amnesty.

Kritike Mađarskoj

U Evropi se u izvještaju najžešće kritizira Mađarska zbog podizanja žičane ograde na svojim granicama kako bi spriječila ulazak očajnih izbjeglica i migranata, te zbog opstruiranja kolektivnih regionalnih napora da se izbjeglicama pomogne. 

Više od milion izbjeglica i migranata stiglo je u Evropu tokom prošle godine, mnogi od njih bježeći iz ratnih zona. Amnesty navodi da je, s izuzetkom Njemačke, odgovor na izbjegličku krizu bio bijedan.

“Ta Evropa, koja je najbogatiji blok zemalja na svijetu, nije sposobna pobrinuti se za osnovna prava nekih od najprogonjenijih ljudi na svijetu, što je sramotno”, kazao je Shetty, pozvavši svijet da nađe pravne i dostojanstvene načine kako bi izbjeglice pronašle sigurnost te istaknuvši da njih 1,2 miliona mora biti preseljeno bez odlaganja.

Gotovo polovica prošlogodišnjih dolazaka u Evropu otpadala je na ljude koji dolaze iz Sirije, kazao je čelnik Amnestyja, nazvavši tu zemlje “zonom slobodnom od ljudskih prava”.

Ubijanje civila

Amnesty je osudio ubijanja hiljada civila u toj zemlji u direktnim ili indirektnim napadima te kritizirao dugotrajnu opsadu područja naseljenih civilima i blokiranje međunarodne pomoći, te izgladnjivanje ljudi.

Ova organizacija za zaštitu ljudskih prava navodi i to da je Saudijska Arabija počinila ratne zločine u kampanji bombardiranja koju je vodila u Jemen,u te je kritizirala tu zemlju zbog opstruiranja uspostave UN-ove istrage, koja bi utvrdila kršenja ljudskih prava svih strana u sukobu.

Shetty je precizirao da se vezano uz ljudska prava ne radi samo o njihovu ugrožavanju, nego i o ugrožavanju institucija koje bi ta prava morale štititi.

U godišnjem izvještaju organizacije za ljudska prava, sa sjedištem u Londonu, koje uključuje izvještaje iz 160 zemalja i teritorija, navodi se da su prošle godine ipak ostvarena neka postignuća na području ljudskih prava.

Izvor: Agencije