Ko je kriv što je Sirija u građanskom ratu?

Saradnja Rusije i Sjedinjenih Američkih Država ključna je za rješenje sirijskog konflikta, zaključak je 52. sigurnosne konferencije održane u Minhenu.

Ipak, protekla tri dana Rusija i Zapad su razmijenili brojne međusobne optužbe i kritike. Konferenciju je pratila Nadina Maličbegović.

Dogovor o prekidu neprijateljstava u Siriji bio je dobra uvertira za početak još jedne sigurnosne konferencije, ali ne i tako dobar kraj.

No, politika se kroji izvan zidina bavarskog hotela, pa se organizator ponadao da bi 52. sigurnosna konferencija mogla biti uspješna.

“Jutros me ohrabrilo kada sam čuo da su oštre riječi ministra Sergeja Lavrova neutralizirane telefonskim razgovorom Obame i Putina. Izgleda da su se njih dvojica složila da će raditi na onome što je dogovoreno u Minhenu, a to je prekid vatre. Ili da će makar pokušati”, kazao je Wolfgang Ischinger, predsjedavajući sigurnosne konferencije.

Krivica za Siriju

Sirija je do kraja ostala u fokusu rasprave svjetskih moćnika. Rasprave, koja je pokazala da su Zapad i Rusija na suprotnim stranama. Na optužbe da pod plaštom borbe protiv grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL) bombardira ciljeve legitimne opozicije oko Halepa, Rusija je odgovorila kontraoptužbama.

“Zapitajmo se ko je kriv što je Sirija u građanskom ratu? Je li samo [sirijski predsjednik Bashar] Assad kriv? Očito je, da bez miješanja izvana, do rata ne bi ni došlo”, istakao je Dmitrij Medvedev, ruski premijer.

“Mnogi su osporili razloge za dostavu humanitarne pomoći, s obzirom na bombardiranje tamo, jer Assad i njegovi saveznici, uključujući i Rusiju, možda vjeruju da nepoštivanjem međunarodne zajednice mogu dobiti rat. Ako je to ono što Rusija i Assad misle, onda tvrdim da su propustili važne lekcije iz proteklih pet godina”, kazao je John Kerry, američki državni sekretar.

Odgovor NATO-a

Na tvrdnje ruskog premijera da je svijet u novom hladnom ratu, uslijedio je i odgovor.

“NATO ne traži konfrontaciju i ne želi novi hladni rat. Ali moramo odgovoriti na nagomilavanje ruskih vojnih snaga, kojem svjedočimo posljednjih nekoliko godina”, ocijenio je Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a.

I kada se raspravljalo o Ukrajini, Rusija je bila na suprotnoj strani. Ukrajinski predsjednik optužio je Putina za agresiju na njegovu zemlju, drugi svjetski zvaničnici ponovili su da sankcije Moskvi ostaju na snazi sve do provođenja dogovora iz Minska.

Da je svijet u najtežem razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, na konferenciji se čulo više puta.

Državnici, predstavnici vlada iz 85 zemalja svijeta, razmijenili su mišljenja i o brojnim drugim problemima. No, konkretna rješenja niko nije ponudio.

Izvor: Al Jazeera