Erdogan još bliže većim ovlastima

Kritičari predloženih reformi strahuju kako će one Erdoganu, koji je već uvećao utjecaj svoje pozicije kroz stranku i poluge vlasti, omogućiti da vlada bez kontrole (AP)
Kritičari predloženih reformi strahuju kako će one Erdoganu, koji je već uvećao utjecaj svoje pozicije kroz stranku i poluge vlasti, omogućiti da vlada bez kontrole (AP)

Komisija Parlamenta Turske odobrila je nacrt ustavnih amandmana koji uvode novi izvršni predsjednički sistem, čime predsjednik ove države Recep Tayyip Erdogan dobija više ovlasti, prenose agencije.

Odobrenje komisije u petak, nakon devetosatne debate, stvara put glasanju u parlamentu i ima podršku političara vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP) i desničarske Partije nacionalnog pokreta (MHP).

Promjene donose ukidanje mjesta premijera, te pune izvršne ovlasti predsjedniku i potpredsjedniku.

Povećanje broja parlamentaraca

Nacrt ustavnih promjena također dozvoljava predsjedniku da bude član neke stranke. Erdogan je morao nominalno odstupiti s mjesta lidera AKP-a kad je izabran za predsjednika 2014. godine jer je, po Ustavu, šef države nepartijska ličnost.

Promjenama se povećava broj parlamentaraca s 550 na 600, a opći izbori održavat će se svakih pet godina, a ne svake četiri, kao što je sada slučaj.

Nacrtom se traži održavanje narednih parlamentarnih i predsjedničkih izbora 3. novembra 2019. godine.

Kritičari predloženih reformi strahuju kako će one Erdoganu, koji je već uvećao utjecaj svoje pozicije kroz stranku i poluge vlasti, omogućiti da vlada bez kontrole.

Ogromna popularnost lidera

Promjene će biti stavljene na referendum, a Vlada očekuje da će glasanje biti održano u proljeće.

Erdogan je uspio pretvoriti uglavnom ceremonijalnu ulogu predsjednika u veoma moćnu platformu koristeći svoju ogromnu popularnost.

Vladajuća stranka AKP, koju je Erdogan osnovao prije više od deset godina, treba podršku nacionalističke opozicione stranke MHP da promjene prihvati Parlament.

Erdogan je često krivio koalicione vlade za, kako je rekao, tursku političku nestabilnost i ekonomski pad, stanje kakvo je bilo u državi kad je AKP prvi put došla na vlast 2002. godine.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO