Zeničani žele disati bez maske na licu

Za Hrvatsku, kao članicu Evropske unije, vrijede sve odredbe Pariškog sporazuma, obavezala se provoditi mjere u okviru svojih EU obaveza.

Srbija je na putu ratifikacije tog dokumenta, kao i Bosna i Hercegovina u kojoj se, na  Dan svjetskih klimatskih promjena, hvale smanjenjem emisije stakleničkih plinova u sektoru otpada – za 17 posto.

Zagađenje u Zenici

U Zenici, porodica Šišić provodi život uz Željezaru.

Ratifikacija Pariškog sporazuma

Pariški sporazum o klimi stupa na snagu nakon što ga je ratificirao dovoljan broj zemalja, njih 55.

Uvjet je bio da su one s najmanje 55 posto sudjelovale u svjetskoj emisiji štetnih plinova, predviđenih sporazumom.

Njime se žele transformirati ekonomije koje pokreću fosilna goriva, te smanjiti brzina globalnog zatopljavanja, što više ispod 2 stupnja Celzijeva.

Revizija samog procesa trebala bi se napraviti svakih pet godina.

Svijet cilja na nula neto-emisija između 2050. i 2100. godine.

Dogovorom se traži i godišnje ulaganje od 100 milijardi dolara za zemlje u razvoju do 2020. godine.

Nakon što stupi na snagu, Pariški sporazum postaje obvezujući za zemlje koje ga ratificiraju. Dosad ga je ratificiralo 86 zemalja.

Na podatak kako je menadžment u projekte zaštite okoliša uložio više od 50 miliona eura, gledaju sumnjičavo.

“Više je prašine, ja sam stanovnik, ne osjetim poboljšanje, auto ne možemo napolju parkirati, zalijepi se prašina…”, kaže Nedžad Šišić.

Javnu prašinu u gradu ponekad dignu protestna okupljanja građana, sa željom da se u Zenici diše bez nošenja maske na licu.

“Svi većinom odustaju kada vide da nema pomaka, neko nekom radi u Mittalu, neće da se bune”, dodaje Edita Šišić.

Mjerni uređaji pokazuju kakva je tendencija zagađenja zraka. U centru grada rade, na periferiji ne.

Ali, da su se građani ranije nagutali prašine i sumpordioksida, ne može se opovrgnuti.

Cilj Hrvatske

“Nadležne službe bile su jasne. Zagađenje zraka u ovom dijelu Zenice, u naselju Tetovo, bilo je dvostruko veće od dopuštenog tokom cijelog decembra 2015. godine”, izvještava Boris Gagić, reporter Al Jazeere.

Zbog toga u nevladinom sektoru konstantno upozoravaju.

“U Zenici je porast kancerogenih oboljenja, prosjek broja oboljelih je veći nego u kantonu, prosjek u kantonu je veći nego u federaciji, taj broj stalno raste”, ističe Samir Lemeš, aktivista Eko foruma iz Zenice.

Smanjenje emisije stakleničkih plinova za 40 posto do 2030, čemu teži Evropska unija, cilj je i za Hrvatsku.

U toj zemlji je, kao i u ostatku Unije, stupio na snagu Pariški sporazum, iako se tek šalje na ratifikaciju u Sabor.

“Tako da mi imamo već do 2020, svoj cilj smanjenja emisija, energetska efikasnost 20 posto manja nego ‘90, obnovljivi izvori 20 posto manje i promet 20 posto manje”, navodi Jasenka Nečak iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike Hrvatske.

Sporne termoelektrane 

Dok se u Srbiji čeka na ratifikaciju Pariskog sporazuma, poznavaoci prilika upozoravaju.

Država, iako radi na klimatskoj strategiji, i dalje se planira dobrim dijelom bazirati na proizvodnji struje iz uglja.

“I u tom kontekstu možemo reći da Srbija ne radi ono što bi bilo potrebno odnosno da planira taj alternativni pristup u energetici odnosno da redukuje emisiju gasova sa efektom staklene bašte”, ističe Zvezdan Kalmar iz Centra za ekologiju i održivi razvoj u Subotici.

U Crnoj Gori polemika se vodi o izgradnji drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima.

Ekolozi se pitaju trebali se graditi postrojenje koje se u bliskoj budućnosti možda zatvori zbog velikog utjecaja na klimatske promjene.

Na drugoj strani vlast nudi i obećava visoku profitabilnost projekta.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO