Hiljade Afganistanaca prepušteno sudbini u Grčkoj

Humanitarni radnici u Grčkoj zabrinuti su za afganistanske izbjeglice koje se skrivaju od policije. Ne pristaju otići u službene kampove, jer su zabrinuti da bi zbog sporazuma Evropske unije i Afganistana mogli biti deportirani. Dodatni problem je činjenica da su neka od izbjegličke djece pothranjena.

Evropska unija nedavno je donijela odluku prema kojoj su neki dijelovi Afganistana sigurni, te da njene članice više ne trebaju primati izbjeglice iz te države.

Ta odluka u praksi odrazila se na grčko-makedonskoj granici. Policija je u pograničnom području pronašla više od 4.000 Afganistanaca koji su se tu krili još od juna. Na mjestima gdje se nalaze izbjeglice policija pronalazi iskorištene pelene, dječije gumene čizme, ženske papuče. Dokazi su to da ovdje, pod vedrim nebom, nije spavao pojedinac nego cijele porodice.

Policiji nije bilo jednostavno izvršiti povjereni zadatak, a šef policije Elias Bolos kaže da mu je žao izbjeglica.

„To su ljudska bića. Napustili su svoje države i svoje domove. Nisu se svojom voljom uputili ovamo. Pokušavamo ih tretirati kao ljude. Mnogo su propatili“, dodaje.

Male šanse za uspjeh

Izbjeglice nemaju velike izglede za uspjeh. Ograda koju je podigla Makedonija izgleda zastrašujuće. Neki su je pokušali preskočiti pomoću deke. Ipak, teško da bi tim putem mogli prenijeti djecu. Nije ni čudno što mnogi odustaju.

„Afganistanci koje uhvate na granici neće se dobro provesti ili će biti vraćeni u jedan od kampova u Grčkoj. Tu će, ako ne budu aplicirali za azil u Grčkoj, biti deportovani u Afganistan ili u Tursku. U svakom slučaju, ugušen je san o tome da bi se mogli domoći Njemačke“, izvještava Laurence Lee, novinarka al Jazeere.

Upravo zbog toga veliki broj Afganistanaca u Grčkoj radije spava na cesti, nego što pristaje biti smješten u zvaničnom kampu. Jedna porodica na pločniku je već tri mjeseca. Zahra ima 15 godina i rođena je u Kabulu. Očajnički želi studirati u Njemačkoj, kako bi pobjegla od mjesta gdje traju rat i gdje žene nemaju prava.

„U Afganistanu stalno padaju bombe i traju borbe. Djevojčice se ne mogu školovati, žene ne mogu naći posao“, kaže Zahra.

Slučajevi pothranjenosti

Ipak, njihov izbor nosi i veliki rizik. Humanitarni radnici ustanovili su slučajeve pothranjenosti kod djece a najgore je u porodicama sa dvoje i više djece kaže Corinna Kanistra iz Ljekara svijeta.

„Dogodi se nekad da imaju po dvoje djece. Kad je dijete bolesno, jednostavno dođe i do pothranjenosti“, dodaje.

Sve je ovo rezultat odluke donesene u Briselu, prema kojoj Sirijci i Iračani imaju prednost u dodjeli azila. Afganistanci mogu reći da im u njihovoj zemlji prijeti opasnost od talibana ili ISIL-a, ali na to niko ne obraća pažnju.

Izvor: Al Jazeera