Da li Balkan ima mjesto u američkoj politici?
Balkan više nije u fokusu vanjske politike Sjedinjenih Američkih Država. Krizna područja poput Sirije sada imaju punu pažnju Washingtona. Ipak, dva predsjednička kandidata, sa svojim različitim usmjerenjima u vanjskoj politici, prije svega različitim odnosom prema Rusiji, mogla bi donijeti i drugačiji odnos prema događanjima na Balkanu.
Njihove države ne dijele granicu. U Washingtonu dijele kancelariju. Dvije nevladine organizacije predstavljaju makedonsku i bosanskohercegovačku dijasporu u SAD-u, članove Kongresa upoznaju s događajima kod kuće i traže njihovu podršku za pitanja koja smatraju ključnim: prije svega, približavanje NATO-u i Evropskoj uniji. U protekle četiri godine, kažu, nije bilo lako jer je pažnja Washingtona usmjerena na drugu stranu.
“Definitivno je teško, što znači da moramo raditi više kako bismo došli do, ne samo članova američkog Kongresa, nego i Bijele kuće, State Departmenta, da ih edukujemo”, kaže Ajla Delkić iz Savjetodavnog vijeća za Bosnu i Hercegovinu.
Njen kolega Mito Koloski iz Ujedinjene makedonske dijaspore očekuje nastavak dobrih odnosa Makedonije i SAD-a.
“Mislim da će se naši odnosi nastaviti, da će SAD prepoznati činjenicu da je Makedonija na raskršću, kao i više balkanskih zemalja. Ko god dođe u Bijelu kuću, shvatit će, nadam se, da je Makedonija prijatelj”, dodaje.
Predstoji vrijeme neizvjesnosti
Šta balkanskim zemljama donosi novi stanar Bijele kuće, čak i poznavaoci prilika u Washingtonu samo nagađaju – i to na osnovu ranijih poteza kad je riječ o Hillary Clinton ili izjava za medije u slučaju Donalda Trumpa.
“Balkan ovoga puta nije bio u fokusu predsedničke izborne kampanje u SAD-u. Zapravo, nijedan od kandidata nije se tim pitanjem bavio, ali jeste računao na glasove američkih državljana koji dolaze iz tog dela sveta, naročito na one koji su u takozvanim neodlučnim državama ili ‘swing states'”, izvještava Nataša Kovačev, novinarka Al Jazeere.
Ni nekadašnji savjetnik aktuelnog potpredsjednika SAD-a, tada senatora, Joea Bidena nema odgovore, već pretpostavke. Michael Haltzel smatra da Trumpova pobjeda donosi velike promjene, prije svega zbog njegovih stavova prema Rusiji i Vladimiru Putinu.
“Smatram da je Rusija bila prilično aktivna na Balkanu u posljednje vrijeme. Najnoviji slučaj je Crna Gora, ali tu su i Srbija, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina. Ako Trump pobijedi, on bi to, prema mom mišljenju, ili ignorisao ili bi podržao poteze Rusije”, dodaje.
Ipak, njegovi se potezi ne mogu predvidjeti, jer Trump ne poznaje Balkan i zbog toga bi se oslanjao na savjetnike, kaze Haltzel. S druge strane, Clinton dobro poznaje region.
“Smatram da bi ona snažnije reagovala, ne nužno vojno, ali reagovala bi brže i snažnije na rusko miješanje nego što je to činila Obamina administracija. U tom smislu, bilo bi promjena. Ne kažem da je predsjednik Obama ignorisao Balkan. Nije. Većinu stvari na Balkanu radio je posredstvom potpredsjednika Bidena, koji je možda jedini političar u SAD-u koji poznaje Balkan bolje od Hillary Clinton”, jasan je Haltzel.
Balkan je i dalje nestabilna zona
Njena pobjeda bi, u najmanju ruku, donijela status quo, ali je potrebno više od toga, kaže profesorica političkih nauka usmjerena na oblast jugoistočne Evrope Mary Kate Schneider.
“Nadam se da će, ko god pobijedi, nastaviti otvoreni dijalog s balkanskim zemljama i da neće zaboraviti na njih jer je Balkan suštinski važan za mir i stabilnost u Evropi”, dodaje.
Lokalni izbori održani 2. oktobra u BiH jedan su od pokazatelja da Balkan još nije u stabilnim vodama, kaže Schneider. S druge strane, nekadašnji Bidenov savjetnik napominje kako činjenicu da se Balkan u kampanji nije spominjao, taj dio svijeta može shvatiti kao kompliment.
Izvor: Al Jazeera