Žrtve rata u Nepalu traže pravdu i odštetu

Građanski rat u Nepalu bio je početak tranzicije te zemlje od hinduističke kraljevine ka republici. Inkluzija različitih etničkih skupina, reforma pravosuđa te društvene i političke promjene neka su od pitanja zbog kojih je sukob vođen. Iako je okončan mirovnim sporazumom 2006. godine, žrtve rata još čekaju pravdu.

Svijet Himkale Bhandari se srušio kad su snage sigurnosti prije 14 godina ubile njenog supruga. Ostale su joj uspomene na supruga, člana Maoističke partije, te dvije kćerke, koje je morala sama odgajati.

Maoisti su počeli oružani sukob protiv nepalske države, želeći promjene.

Brojne žalbe porodica

“Politički lideri bi se trebali potruditi da žrtve saznaju istinu, dobiju odštetu i da pravda bude zadovoljena. Znam da mi to neće vratiti supruga, ali pomoć bi mi olakšala život”, kaže Himkala.

I suprug Himkaline susjede tada je ubijen. Ubili su ga pripadnici maoističkih jedinica ispred njihove kuće, optuživši ga da je doušnik snaga sigurnosti.

“Kako da zaboravim? Kako da nađem mir? Šta država može učiniti? A maoisti? Svi mi moraju pomoći da nađem mir”, ukazuje Nima Kc, udovica žrtve.

“Sveobuhvatnim mirovnim sporazumom, u studenom 2006. godine okončan je desetogodišnji sukob. U sporazumu je naglašen značaj pravde i odgovornosti prema Nepalcima pogođenim ratom. Komisija za istinu i pomirenje primila je više od 50.000 žalbi od kada je osnovana, prije 19 mjeseci. Više od 4.000 njih upućeno je iz okruga u kojem žive Himkala i Nima”, javila je Al Jazeerina reporterka Ramyata Limbu.

Nema napretka

Žene su uključene u Zajedničku platformu žrtava rata, koja se bori za pravdu u ime žrtava. Predsjednica ureda Međunarodnog centra za tranzicijsku pravdu u Nepalu, Rim El Gantri kaže da je napredak spor.

“Nažalost, 10 godina nakon potpisivanja sporazuma, nema napretka. Mislim da je Komisija za istinu i pomirenje davno trebala biti formirana, kao i komisija za traženje nestalih. Ovdje je problem to što se fokusiramo na sudsko gonjenje odgovornih, a ignoriramo ostale temelje tranzicijske pravde poput traženja istine, odšteta i institucionalnih reformi, a sve to usporava proces”, objašnjava.

Borci za ljudska prava smatraju da će, ako ne bude udruženih napora Vlade, političkih stranaka i građanskog društva da se nađe zajednički jezik, veliki broj žrtava sukoba još dugo čekati pravdu.

Izvor: Al Jazeera