Kolumbijci sa sumnjom gledaju na budućnost

Mirovnim sporazumom između kolumbijske vlade i pobunjeničke ljevičarske organizacije FARC trebao bi biti okončan jedan od najdužih sukoba u latinoameričkoj historiji. Sporazumom se okončava se 52-godišnji sukob. Ipak, mnogi Kolumbijci sa sumnjom gledaju na budućnost.

Na pomolu je kraj najdužeg rata u modernoj historiji.

U državi toliko duge i krvave historije propalih mirovnih sporazuma, svi znaju koje bi koristi bile od mira.

Ekonomisti tvrde kako bi to otvorilo vrata investicijama i pokrenulo turizam. Ali, mir se tu ne može uzimati zdravo za gotovo.

„Mirovni sporazum ne tiče se samo nekih 8.000 gerilaca. Taj dio prilično je jednostavan. Problem je više od milion ljudi koji žive od uzgoja koke, prodaje droge i drugih nelegalnih aktivnosti. Potrebno je da se oni okrenu zakonu, da izađu na glasanje, da uzmu kredite i proizvode nešto legalno. Kolumbija je sada neka vrsta Divljeg zapada“, kaže Ariel Avila iz Fondacije za mir i pomirenje.

Kraj rata

Stanovništvo regije Arauca svjesno je kako je kraj rata ne znači nužno i početak mira.

„Postoje druge pobunjeničke grupe, poput ELN-a. Vojske narodne obrane. Rijeka Arauca prirodna je granica Kolumbije i Venecuele. Lokalno stanovništvo kaže kako se pobunjenici često kriju na venecuelanskoj strani, gdje im kolumbijska vojska ne može ništa“, javlja reporterka Al Jazeere Lucia Newman.

ELN je grupa malobrojnija od FARC-a, ali u posljednje vrijeme izuzetno aktivna. Nedavno su na kolumbijsku vojnu bazu ispalili 21 raketu kućne izrade. Lokalno stanovništvo prilično je sumnjičavo kad je riječ o mirovnom sporazumu.

„Mir? Neću ga dočekati. Mir ću pronaći tek kad umrem i odem u raj“, rekla je poloprivrednica Gloria Tamayo.

Nemoguće je izračunati kolika je cijena rata, ali ni održiv mir nije nimalo jeftin.

„Troškovi odšteta za sedam miliona žrtava rata bit će izuzetno visoki. Prema nekim procjenama, kreću se od 10 do 15 milijardi dolara. Neće to biti kratak proces“, kazao je Luis Maira, facilitator mirovnog procesa.

Brojne prepreke

Moraju se riješiti društvene nepravde koje pothranjuju sukob. Postoji bojazan od pokušaja osvete pobunjenicima koji ostave oružje.

Njih mnogi smatraju narko-teroristima. Ipak, kratkoročno gledano, najveći izazov bit će uvjeriti većinu stanovništva Kolumbije da mirovni sporazum podrži na referendumu.

Bez toga sporazum ne vrijedi, i time bi se izgubila velika prilika da se napravi iskorak ka okončanju sukoba.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO