Da li je uplitanje u Mosul prijetnja Turskoj

Samo nekoliko sedmica prije početka pohoda iračkih snaga i njihovih lokalnih i međunarodnih partnera ka preuzimanju grada Mosula iz ruku oružane grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL), lideri Turske i Iraka poveli su rat riječima koji bi mogao poremetiti napore za oslobađanje Mosula.

„Vi niste moj sagovornik, niste na mome nivou. Niste meni jednaki. Vi niste jednake kvalitete kao ja“, kazao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ranije ove sedmice, u odgovoru na zahtjev iračkog premijera Haidera al-Abadija da Turska povuče svoje trupe iz Iraka.

„Vaša galama i vrištanje u Iraku nije nama važno“, kazao je tokom obraćanja muslimanskim vjerskim liderima sa Balkana i Centralne Azije u Istanbulu.

„Trebate znati da mi idemo svojim putem.“

Mosul, dom za približno 1,5 miliona osoba, sjedište je ISIL-ovog samoproglašenog halifata na sjeveru Iraka od 2014. godine. Borba za ovaj grad, koja se očekuje tokom ovog mjeseca, vjerovatno će oblikovati ISIL poslije Iraka.

Erdogan je također rekao kako je Turska odlučna učestvovati u operaciji preuzimanja Mosula iz ruku ISIL-a, bilo da to odobri Bagdad ili ne. Turski mediji su kasnije javili kako Turska planira učestvovati u operaciji Mosul sa pozivom predsjednika regije Kurdistan Massouda Barzanija.

Parlament Turske prije dvije sedmice izglasao je produženje od godine dana razmještaja približno 2.000 vojnika na sjeveru Iraka kako bi se borili protiv „terorističkih organizacija“. Nekih 500 ovih boraca stacionirani su u kampu Bashiqa u sjevernom Iraku gdje obučavaju lokalne borce koji će se boriti za preuzimanje Mosula.

‘Izazivanje regionalnog rata’

Irak je osudio, kako je kazao, „turski upad“, a Abadi je upozorio kako Turska riskira „izazivanje regionalnog rata“.

Abadijeva Vlada zatražila je hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a kako bi se raspravljalo o ovom pitanju, a obje države su pozvale ambasadore druge zemlje u sve većem diplomatskom okršaju.

„Teško je za ozbiljno uzimati prijetnje Bagdada“, kazao je za Al Jazeeru Ali Faik Demir, ekspert turske vanjske politike sa istanbulskog univerziteta Galatasaray.

„Država koja ne može zaštitit svoj teritorijalni integritet i eliminirati terorističke elemente u sebi ne može prijetiti susjedu kako bi zaštitila vlastite interese. Naročito kada je tog susjeda u državu pozvao bivši guverner Mosula kako bi obučio sunitske jedinice koje se spremaju za borbu protiv ISIL-a.“

Kako navode analitičari, legitimnost administracije u Bagdadu postepeno opada zbog sektaških tenzija, stranih intervencija i ISIL-ove okupacije. Abadi, smatraju stručnjaci, pokušava iskoristiti tursko prisustvo na sjeveru Iraka kako bi izazvao novu vrstu iračkog nacionalizma kako bi zadržao barem neke dijelove države nedirnute u vremenu nakon ISIL-a.

„Bagdad zna kako se ne može suprotstaviti Iranu ili Sjedinjenim Američkim Državama“, za Al Jazeeru je izjavio Metin Gurcan, sigurnosni analitičar i bivši savjetnik u turskoj vojsci.

„No, smatra kako može koristiti Tursku kao novog ‘protivnika’ protiv kojeg može praviti novi, primarno šiitski identitet i povezati najmanje 60 posto države.“

Turska je zabrinuta da će, kada ISIL-ovci budu izbačeni iz Mosula, vlasti u Bagdadu otežavati život sunitskih žitelja tog grada. Erdogan je ranije kazao kako Mosul, koga je ISIL osvojio prije dvije godine, pripada „svojim sunitskim stanovnicima“.

Briga za budućnost

Nakon što Mosul bude preuzet, Erdogan dodaje, „samo sunitski Arapi, Turkmeni i sunitski Kurdi trebaju tamo ostati“. Njegovi komentari izazvali su šiitske paravojne snage koje podržava Vlada, a poznate kao Hashd al-Shaabi (Narodne mobilizacijske snage) da izdaju saopćenje u kojem se osuđuje Erdoganov „rasistički prijedlog promjene demografije Mosula“.

No, analitičari vjeruju kako turska zabrinutost o budućnosti Mosula ne treba biti objašnjavana kao pokušaj promjene demokratskog izgleda jedne države.

„Moramo se sjetiti kako su trenutne iračke granice napravljene po dogovoru Sykes-Picot“, ističe Demir.

„Te granice su ništa drugo već arbitražne linije koje su po pijesku povukli Britanci. Tako se situacija može realno analizirati samo iz perspektive koja je usredotočena na gradove. Mosul je historijski sunitski grad i bilo koji pokušaj promjene njegove demokratske slike mogao bi biti direktna prijetnja turskoj sigurnosti“, dodaje.

Kako navode irački analitičari, tursko vojno prisustvo u kampu Bashiqa predstavlja „jasno kršenje nacionalnog suvereniteta“.

„Bagdad smatra turske snage kao okupatorske jer su one poslane u Bashiqu bez ranije koordinacije ili dogovora sa iračkim vlastima“, smatra Wathiq al-Hashimi, lider iračke grupe za strateške studije iz Bagdada.

On dodaje kako Turska želi „kontrolirati Mosul kako bi stvorila tampon-zonu koja će joj omogućiti da napada borce PKK-a“.

Želje susjeda

Analitičari ističu kako turska zabrinutost zbog moguće pomoći sektaških milicija iračkoj vojsci u oslobađanju Mosula ne treba biti odbačena kao jednostavna želja za zaštitu sunita u regiji.

„Ukoliko ove snage uđu u Mosul, gdje će sunitski stanovnici grada otići“, pita se Demir i dodaje: „Naravno, ne mogu otići u Siriju, tako da će otići dalje na sjever, u Tursku.“

U Turskoj se već nalazi 2,7 miliona izbjeglica, ističe on.

„Turska jednostavno ne može primiti novi val izbjeglica, stoga turska Vlada i vojska trebaju napraviti sve neophodne korake kako bi osigurali da stanovnici Mosula mogu ostati u gradu nakon što ISIL bude protjeran iz njega.“

Sjedinjene Američke Države nedavno su poručile Turskoj da poštuje želje iračkih vlasti kada je riječ o vojnom prisustvu u državi.

„Svi irački susjedi moraju poštovati irački suverenitet i teritorijalni integritet“, izjavio je ranije ove sedmice glasnogovornik State Departmenta.

„Pozivamo obje vlade da se fokusiraju na zajedničkog neprijatelja, našeg zajedničkog neprijatelja, a to je Daesh“, dodao je, koristeći arapsku skraćenicu za ISIL.

No, analitičari vjeruju kako američka pozicija o ovom pitanju nije ništa više od retorike.

„Svi akteri u regiji, uključujući SAD, trenutno pokušavaju sebe pozicionirati za vrijeme nakon ISIL-a“, kaže Gurcan.

„Oni mogu govoriti o važnosti iračkog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, ali niko od aktera se ne želi vratiti na status quo prije nastanka ISIL-a. Oni znaju kako to u praksi nije moguće.“

Sunitsko uporište

Washington vjeruje kako Turska pokušava kreirati sunitsko uporište oko Mosula i Demir smatra kako je u potpunosti protiv te ideje.

„Sunitski entitet u sjeveru Iraka može smanjiti utjecaj Irana u ovoj regiji i SAD bi to cijenio. No, Ankara pokušava isključiti Washington iz ove igre. Pokušava djelovati kao nezavisan akter povezavši se sa poddržavnim akterima i to je uzrok američke ‘frustracije sa Turskom'“, objašnjava Gurcan.

„Trenutno nema ispravne i pogrešne stvari na sjeveru Iraka i ono što se desi u Mosulu može pokrenuti domino-efekat koji može promijeniti sve regionalne mape. A sve što se može uraditi je čekati i pratiti situaciju.“

Al-Hashimi smatra kako se iračka Vlada treba suzdržavati i ne uplitati se u bilo kakvu vojnu aktivnost protiv turskih trupa u Bashiqi.

„Vojni kamp Bashiqa će biti u unakrsnoj vatri kada počne bitka za Mosul. A ovdje, iračka Vlada mora informirati Ankaru i cijeli svijet kako Bagdad ne može biti odgovoran za moguće napade na turske trupe.“

Izvor: Al Jazeera