Lider Tatara optužen u odsustvu

Džemilev je disident iz sovjetske ere, proveo je 15 godina u zatvoru ili egzilu, zalažući se za pravo Tatara da se vrate na Krim (EPA)
Džemilev je disident iz sovjetske ere, proveo je 15 godina u zatvoru ili egzilu, zalažući se za pravo Tatara da se vrate na Krim (EPA)

Zvaničnici na Krimu, koji je anektirala Moskva, saopćili su da je ugledni lider zajednice Tatara, muslimanske manjine s dugom historijom ruskog ugnjetavanja, suočen s tri optužbe za “zločine s predumišljajem”.

Mustafa Džemilev, zastupnik u Parlamentu Ukrajine koji je izgnan s Krima zbog “ekstremističkih” poziva da se ljudi suprotstave ruskoj aneksiji, prošle godine je inspirirao civilnu “blokadu” Krima koju su izveli Tatari i ukrajinski aktivisti.

Sud u gradu Simferopolju, na jugu Krima, stavio je Džemileva na federalnu i međunarodnu listu traženih osoba u četvrtak, jer se “krije od organa gonjenja i suda te može utjecati na svjedoke i uništiti dokaze”.

Krimska tužiteljica Natalija Poklonskaja rekla je da su optužbe, koje nisu objavljene u javnosti kako bi se spriječilo ometanje pravde, proizašle iz niza “zločina s predumišljajem” koje je počinio Džemilev, prenose agencije.

Ugnjetavani Tatari

Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova osudilo je optužbe, a glasnogovornica Ministarstva napisala je na Twitteru da se ugnjetavaju Tatari, koji čine 15 posto od blizu dva miliona stanovnika Krima. 

Džemilev je disident iz sovjetske ere, proveo je 15 godina u zatvoru ili egzilu, zalažući se za pravo Tatara da se vrate na Krim nakon što su ih 1944. godine masovno deportirali zbog navodne kolaboracije s njemačkim nacistima.

Gotovo 200.000 Tatara deportirano je u Centralnu Aziju, a polovina ih je umrla od gladi i bolesti. 

Preživjeli i njihovi potomci označeni su kao “izdajice”, sve dok im sovjetski lider Mihail Gorbačov nije dozvolio da se vrate na Krim krajem 1980-ih.

Džemilev je vodio Medžlis, neformalni tatarski parlament, koji je pomogao da se razriješe konflikti s etničkim Rusima i Ukrajincima, koji su bili većina na poluotoku.

U novembru prošle godine Ukrajina je priznala deportacije kao “genocid”.

Potraga za vjernicima

Iako su Tatari tvrdili da su im ukrajinske vlasti prešutno zabranile da dobijaju posao u vladi i policiji, mnogi od njih su se suprotstavili aneksiji iz 2014. godine.

Kremlj je proglasio da je aneksija protekla “bez krvi”, ali tatarskog aktivistu koji je protestirao zbog toga oteli su proruski borci, a kasnije je pronađen mrtav, s tragovima mučenja.

Nekoliko Tatara je, također, bilo oteto i navodno ubijeno, rekle su za Al Jazeeru njihove porodice. 

Ruske vlasti su pokrenule masove potrage i pritvaranje Tatara, posebno muslimana koji su išli u džamiju. 

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO