Rudnici uništavaju prirodna blaga Indonezije
Indonezijski aktivisti bore se da sačuvaju dio otoka Jave, koji ugrožavaju vađenje mermera i krečnjaka. Od prihoda koje donose rudnici zavisi egzistencija većine stanovništva, ali spektakularni brdoviti pejzaži mogli bi nestati.
Među krečnjačkim stijenama dom je napravila lokalna populacija majmuna. Svoje stanište moraju dijeliti s turistima koje privlače veličanstveni pejzaži indonezijske regije Zapadni Bandung.
“Ovo mjesto ima izuzetnu historijsku važnost. Riječ je o zaboravljenoj svjetskoj baštini, koju pokušavamo promovisati”, rekao je Deden Sarip, ekološki aktivista.
Sarip i grupa istomišljenika pokrenuli su brojne akcije kako bi turistima olakšali pristup brdima. Umjesto da čekaju pomoć vlasti, odlučili su ih sami održavati i naplaćivati ulaz kako bi pokrili troškove.
“Ovo mjesto ima toliko potencijala kao turistička destinacija… Ali, ljepotu ovog kamenog vrta, kako ga stanovništvo naziva, narušava razaranje koje se odvija u blizini. Možete čuti buku koju stvaraju mašine i kamioni, dok dim iz fabrika zagađuje zrak”, javlja reporterka Al Jazeere Florence Looi.
Zavisnost od industrije
Krečnjak i mermer vade se iz okolnih brda godinama. Ali, ekolozi upozoravaju da se, zbog brzine kojom se industrija razvija, priroda uništava. Bageri su već iskopali velike dijelove brda. Sirovi materijali koriste se za proizvodnju različitih vrsta robe, od cementa do đubriva. Industrija je slabo zakonski regulisana, a zaposleni rade u uslovima opasnim po zdravlje. Ali, mnogi zavise od prihoda koje zarađuju u rudnicima i fabrikama.
“Otprilike 15.000 osoba zaposleno je na različitim radnim mjestima u ovoj industriji. Govorimo o 80 posto stanovništva”, kazao je Taufik Sutara iz sindikata zaposlenih u rudnicima.
Vlasnike pojedinih fabrika optužuju da su zauzeli zemljište koje im ne pripada. Pokrajinska vlada tvrdi da pokušava takve poteze spriječiti.
“Nećemo produžavati dozvole koje se odnose na zaštićena područja. Ako rade u njima, zaustavit ćemo ih. Od nas neće dobiti dozvole”, rekao je Anang Sudarna iz Ureda za provođenje zakona o životnoj sredini.
Ali, koliki će dijelovi okolnih brda biti zaštićeni još nije poznato. Oni koji ih žele sačuvati znaju da moraju ponuditi alternativu onima koji ih vide samo kao mjesto bogato iskoristivim resursima. U protivnom, ljepota tog kraja bit će zauvijek izgubljena.
Izvor: Al Jazeera