Berlin spreman za 500.000 izbjeglica godišnje

Njemački vicekancelar Sigmar Gabriel izjavio je danas da je Njemačka stabilna zemlja i da bi, dugoročno gledano, mogla da primi približno 500.000 izbjeglica godišnje.

Gabriel je isključio mogućnost povećanja poreza kako bi se podmirili troškovi zbrinjavanja izbjeglih.

“Vjerujem da bi mi mogli godišnje da izađemo na kraj sa gotovo pola miliona izbjeglica”, rekao je Gabriel za njemačku televiziju ZDF i dodao da bi ta brojka možda mogla biti i veća.

Njemačka vlada je objavila procjene da bi ove godine u zemlju moglo doći približno 800.000 izbjeglica, prenosi Tanjug.

“Mi jednostavno imamo jednu fantastično dobru privrednu situaciju”, tvrdi Gabriel, objašnjavajući razloge zašto isključuje mogućnost povećanja poreza.

U Njemačku je ovog vikenda i u ponedjeljak stiglo najmanje 30.000 izbjeglica iz Mađarske, uglavnom Sirijaca, na osnovu dogovora Njemačke, Austrije i Mađarske, a njemački političari ukazuju da je to bio izuzetak od pravila i pozivaju Evropu na solidarnost i podršku.

Kritički tonovi zbog tog dogovora, došli su iz bavarske Kršćansko-socijalne unije, odakle je kancelarka Angela Merkel kritizirana zbog te odluke, uz ocjenu da ona nije dogovorena sa njemačkim pokrajinama i da je to pogrešan signal za Evropu.

Raspoređivanje po pokrajinama 

Tabloid Bild dao je odgovor na koji način se izbjeglice raspoređuju, nakon dolaska u Njemačku.

Po dolasku, policija ili granični službenici usmjeravaju izbjeglice u prvo prihvatilište, kako bi oni bili registrirani, odnosno, dali osnovne podatke o sebi, a zatim jedan kompjuterski sistem EASY, regulira koja od 16 njemačkih pokrajina prihvata pridošle.

Najveći broj izbjeglica, 21 do 24 posto, bit će smješten u Sjevernu Rajnu-Vestfaliju, najmnogoljudniju njemačku pokrajinu sa više od 18 miliona stanovnika.

Izbjeglice zatim podnose zahtjev za azil – lično u izbjegličkom domu ili posebnoj ispostavi Savezne službe za migracije i izbjeglice.

Tada im se uzima otisak prsta koji Savezna kriminalistička služba vrednuje, fotografiraju se i obavlja se administrativni dio, a onda slijedi medicinska kontrola, na koju se u nekim pokrajinama, kao na primjer u Hessenu, čeka i do tri mjeseca.

Poslije toga na red dolazi saslušanje pa odluka da li se njihov zahtjev za azil prihvata, na što se čeka od šest do devet mjeseci, prenosi Tanjug.

Plan Vlade

Vlada želi da do oktobra Bundestag i Bundesrat potvrde njen novi plan mjera za zbrinjavanje izbjeglica koji, između ostalog, predviđa da sljedećeg mjeseca svi pridošli budu smješteni u čvrstim objektima i niko ne ostane pod šatorom.

Istovremeno se izbjeglicama želi pružiti šansa za obrazovanje i u određenim slučajevima pristup i tržištu rada, prenosi Tanjug njemačke medije.

Dokument je utvrđen na sastanku kome su učestvovali Merkel, šef Kršćansko-socijalne unije Horst Seehofer, vicekancelar i šef Socijaldemokratske partije Sigmar Gabriel, šef diplomatije Frank-Walter Steinmeier, ministar finansija Wolfgang Schauble i ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maiziere.

Oni su odlučili, također, da se izdvoji tri milijarde eura za 16 njemačkih saveznih država i općina kao pomoć u zbrinjavanju izbjeglica koji su stigli tokom prošlog vikenda.

Novim planom, predviđeno je i rješavanje pitanja podnosilaca zahtjeva za azil sa Balkana, koji se u skoro svim slučajevima odbijaju.

Brza deportacija

Za njih je prema planu predviđena što je moguće brža deportacija u svoje domovine.

Dokument predviđa i da se “Kosovo, Albanija i Crna Gora proglase zemljama sigurnog porijekla”, a građanima balkanskih zemalja omogući mogućnost legalne migracije.

Građanima Srbije, Makedonije i Bosne, zemljama, koje su već proglašene sigurnim, kao i ostalim balkanskim zemljama bi trebalo, prema novom planu, da se pruži mogućnost legalne migracije, odnosno, pristupa tržištu rada, prenosi Bild.

“Onome ko ima radni ugovor u skladu sa tarifnim uvjetima, ili ugovor o školovanju, trebalo bi da se pruži mogućnost za rad ili za obrazovanje”, navodi se u dokumentu vladajuće koalicije.

Izvor: Agencije