Aluminij spas Grčke?

Grčke kompanije se bore kako bi preživjele dugogodišnju ekonomsku krizu. Otpuštanja, smanjenje plaća i troškova – to su najčešće mjere koje direktori poduzimaju.

Kompanije koje još opstaju tvrde da su sada konkurentnije, ali su ih bankari i političari iznevjerili.

Zemlja na planini Parnasos možda jeste jalova za poljoprivrede aktivnosti, ali u svom srcu, planina je itekako bogata.

Boksit je sirovina koja se koristi za obradu aluminija, a Grčka je postala jedan od najvećih evropskih proizvođača tog metala.

Izolacija grčkih poduzetnika

Samo tokom prošle godine, prodaja aluminija dostigla je blizu pola milijarde eura. Tri četvrtine prodaje odnose se na izvoz, što je Grčkoj osiguralo prijeko potreban novac i pomoglo u zadržavanju hiljadu i po radnih mjesta.

Ovo je tip kompanija koje trebaju ovoj zemlji, ali vlasnik jedne od kompanija, tvrdi da je kriza izolovala Grčke poduzetnike.

“U jednom trenutku nikome se nismo mogli obratiti za pomoć. Banke su prestale finansirati. Vlada nije imala vremena da sasluša naše probleme, jer se bavila krizom i pregovorima sa kreditorima, tako da smo se mogli pouzdati samo u sebe”, ističe Evangelos Mytilineos.

Međutim, pad cijena aluminija prisililo je mnoge evropske kompanije na gašenje proizvodnje.

“Rastući troškovi prije deset godina, doveli su ovo postroenje pred gašenje. Danas je u pogonu zahvaljujući grupaciji Mitilineos, koja ju je tada kupila i uložila 300 miliona eura u jačanje produktivnosti. To je troškove smanjilo za trećinu. Ali njihov najveći trošak, gotovo 40 posto od cijene aluminija, bila je, i ostala, cijena struje”, izvijestio je Al Jazeerin reporter John Psaropoulos.

Proizvodnja aluminija je isplativa samo ako je cijena struje ekstremno jeftina. Ali vlada je zaštitila monopol javne energetske kompanije u zamjenu za glasove radnika, čime su cijene struje za industriju ostale visoke.

Državna birokratija

Trošak koji se prenio na leđa industrijskih radnika.

“Zarađujem hiljadu eura mjesečno. Ali to je sa prekovremenim radom i radom vikendima. Plaća izgleda dobra na papiru, ali su odbijanja za zdravstvo penzije i sindikat vrlo visoka”, smatra radnik u fabrici aluminija Konstantin Lazarou.

Kreditna moć banaka je u padu. Državna birokratija i dalje koči industriju, a korporativni porezi skočili su sa 20 na 29 posto.

“Ako mislite da će vam državna administracija pomoći da investirate u Grčku, varate se. Ta praksa traje već godinama. Zato su mnoge kompanije napustile ovu zemlju i zato je nezaposlenost narasla”, zaključio je Evangelos Mytilineos.

Analitičari tvrde da je grčka politika – populistička. Tokom posljednjih decenija, dovela je do rasta vanjskog duga i vladine potrošnje… faktori koji ne pomažu građanima, koji su primorani da se sami snalaze.

Izvor: Al Jazeera