Milanović: Baš me zanima čime to Srbija prijeti

U Briselu je počeo samit lidera Evropske unije posvećen izbjegličkoj krizi, a izjave evropskih zvaničnika uoči sastanka otkrivaju da podjele u vezi sa upravljanjem krizom još nisu prevaziđene.

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini pozvala je pred sastanak evropske lidere na jedinstvo, nakon što su jučer ministri unutrašnjih poslova većinom glasova usvojili plan Evropske komisije o uvođenju kvota za solidarno raseljavanje oko 120.000 izbjeglica širom EU.

“Evropljani vrlo dobro razumiju da je Evropa jaka kad je jedinstvena, a nadam se da to razumiju i njeni lideri”, rekla je Mogherini ulazeći u sjedište Evropskog vijeća.

Mogherini je kazala i da smatra da zatvaranje granice Hrvatske nije rješenje i pozvala Beograd i Zagreb da zajednički pristupe rješavanju izbjegličke krize.

“Danas sam razgovarala sa oba premijera, sa premijerom Srbije telefonom, a sa hrvatskim lično i pozvala ih, naročito hrvatskog premijera, da konstruktivno priđu rješavanju problema.”

Dodala je i da zatvaranje granice za teretni saobraćaj nije rješenje i istakla da to dovodi do negativnih osjećanja u regiji.

“Nadam se da će granica uskoro biti otvorena”, rekla je Mogherini. 

S ovim stavom večeras se složio i premijer Srbije Aleksandar Vučić, rekavši da očekuje otvaranje granice.

Milanović: Opet ću zatvoriti granicu

Hrvatski premijer Zoran Milanović je prilikom dolaska na samit oštro kritizirao Srbiju što, kako je rekao, dozvoljava izbjeglicama da masovno ulaze u Hrvatsku, ali nije štedio ni mađarskog premijera Viktora Orbana, rekavši da postavljanje ograde nije način na koji jedna evropska zemlja treba da se ponaša i da mu se mađarska ograda “gadi”.

„Ja štitim Hrvatske interese i to ću raditi i dalje. I zašto zatvaramo granicu. I zašto ćemo ju otvoriti pa ako treba opet zatvoriti… Dok god ne vidim da osovina Budimpešta – Beograd funkcionira na način da se dio ljudi koji ulaze u Srbiju iz Makedonije vozi autobusima ili vlakovima i na Horgoš i Vojvodinu, a dio u Hrvatsku – od toga ja ne bježim – ja ću biti potpuno uvjeren da nam rade iza leđa i da nas muljaju. Eto, to je sva mudrost. I zato možemo sada pustiti 100 kamiona, opet ću zatvoriti ako se ne uvjerim da se ponašaju korektno“, rekao je Milanović.

Dodao je da Hrvatska to radi i u interesu Njemačke i Austrije.

„Ljudi tamo s nama lijepo pričaju, oni se ne deru, ne daju ultimatume, to je zapadna Evropa gdje mi idemo… Mene zanima kakvim to ultimatumima Srbija prijeti Uniji. Baš me zanima.“

„Sigurno ćemo u jednom trenu otvoriti granicu, pratiti ću precizno šta rade, pa ju opet zatvoriti. A HDZ nek se odluči šta hoće na granici, haubice, tenkove, minska polja, otvori, zatvori…“, rekao je hrvatski premijer. 

Viktor Orban odbacuje ‘moralni imperijalizam’ Angele Merkel

Uoči samita lidera Evropske unije, mađarski premijer Viktor Orban odbacio je, kako je rekao, “moralni imperijalizam” njemačke kancelarke Angele Merkel u rješavanju izbjegličke krize u Evropi.

Upitan šta očekuje od Merkel, dok se Evropa bori s ogromnim valom tražilaca azila, on je odgovorio: “Imam dugku listu”, prenio je AFP.

“Najvažnija stvar je da ne smije biti moralnog imperijalizma”, kazao je Orban.

Istakao je da njegova država ima “demokratsko pravo” na drugačiji pristup te da mu je želja da cijeli svijet podijeli teret smještaja izbjeglica.

Mađarski premijer se snažno protivio kvotama za preraspodjelu izbjeglica unutar EU-a, ali je u srijedu rekao da će kvote za razmještanje izbjeglica širom svijeta biti među šest prijedloga koje će predstaviti svojim kolegama iz EU-a na sastanku u Briselu, prenio je AP.

“Trebamo uključiti cijeli svijet u rješavanje ove izbjegličke krize, ili, kako je mi Mađari zovemo, migracije ljudi”, rekao je on.

Orban je ponovio svoj prijedlog državama EU-a da pomognu Grčkoj da zaštiti svoje granice kako bi se spriječio priljev izbjeglica na evropski kontinent, dodajući da bi članice Unije mogle dobrovoljno poslati vojnike u takvu misiju.

Upozorenje EK-a za 19 članica EU-a

Lideri EU-a moraju pomoći da Evropa “povrati kontrolu” nad svojim vanjskih granicama dok, kako je rekao, “milioni” potencijalnih izbjeglica pokušavaju stići na kontinent, izjavio je u srijedu predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk.

“Najhitnije pitanje koje možemo postaviti sebi noćas je kako da povratimo kontrolu naših vanjskih granica”, kazao je on novinarima u Briselu, dodajući da “milioni potencijalnih izbjeglica pokušavaju stići do Evrope.”

Evropska komisija upozorila je u srijedu da se 19 država članica EU-a, među kojima su Slovenija i Mađarska, ali ne i Hrvatska, suočava s mogućim sankcijama zbog propusta u primjeni pravila po pitanju tražilaca azila koji dolaze u Evropu.

“Vrijeme je da države članice preuzmu odgovornost i urade ono što trebaju uraditi”, rekao je potpredsjednik EK-a Frans Timmermans, prenio je AFP.

“Naš zajednički evropski sistem azila može funkcionirati samo ako svi igraju po pravilima”, istakao je.

Upozorenja na kršenje pravila poslana su Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Kipru, Češkoj, Njemačkoj, Estoniji, Grčkoj, Španiji, Francuskoj, Mađarskoj, Litvaniji, Luksemburgu, Letoniji, Malti, Poljskoj, Rumuniji, Švedskoj i Sloveniji, naveo je AP.

Dodatnih 1,7 milijardi eura za izbjeglice

Evropska komisija u četvrtak je predložila da se izdvoji još 1,7 milijarda eura kako bi se EU mogla nositi s priljevom izbjeglica, uoči vanrednog samita predsjednika država i vlada u Briselu o izbjegličkoj krizi.

Dodatnim izdvajanjem taj iznos koji će EU namijeniti za rješavanje krize u iduće dvije godine penje se na 9,2 milijarda eura, uključujući i iznose koji su već ranije najavljeni, rekla je povjerenica za budžet Kristalina Georgieva.

Ovaj novi prijedlog EK-a trebaju odobriti predsjednici država i vlada koji se u srijedu navečer sastaju u Briselu, pošto su ministri unutrašnjih poslova dan ranije odlučili da će između sebe raspodijeliti 120.000 izbjeglica.

Dio ovog dodatnog iznosa (600 miliona eura) namijenjen je za agenciju Frontex, koja je zadužena za koordinaciju upravljanja granicama, EASO (Evropska politička agencija za azil) i EUROPOL.

Komisija traži i da se u fond napravljen za Siriju uplati 500 miliona eura iz evropskog budžeta, kojima će se dodati i uplate zemalja članica.

Također se humanitarnu pomoć za izbjeglice u 2016. godini planira povećati za 300 miliona eura, navodi EK, koja poziva zemlje članice da daju svoj doprinos Svjetskom programu za hranu, koji je, zbog nedostatka novca, morao ograničiti svoje djelovanje.

Plan za premještanje 120.000 izbjeglica

Današnji samit EU-a se održava dan nakon što su ministri unutrašnjih poslova preglasavanjem odobrili plan za premještanje 120.000 izbjeglica.

Protiv plana bile su Češka, Mađarska, Slovačka i Rumunija, dok je Finska bila suzdržana.

“Naša snaga i energija da djelujemo i na vanjskoj strani je mnogo veća i kredibilnija. To je, također, dio današnje diskusije, naročito dio o finansiranju više međunarodnih agencija koje rade s izbjeglicama, naročito Svjetskog programa hrane i UNHCR-a, koje pomažu izbjeglicama na terenu, prije svega u Turskoj, Jordanu i Libanu. S tim partnerima na Bliskom istoku, u Sjevernoj Africi, ali i drugim dijelovima Afrike, već intenzivno sarađujemo”, kazala je na sastanku Federica Mogherini, visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost.

Lideri EU-a pokušat će postići jedinstvo na najvišem nivou vezano za rješavanje izbjegličke krize, jer se može ispostaviti da je broj od 120.000 izbjeglica, o čijem razmještanju su se dogovorili, mali u odnosu na ukupan broj onih koji su već ušli u EU i koji bi to uskoro mogli učiniti.

Razgovarat će i o jačanju vanjskih granica Unije i finansijskoj pomoći za zemlje u susjedstvu Sirije, iz kojih najviše izbjeglica kreće prema Evropi.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Poljske saopćilo je u srijedu da će ta država prihvatiti oko 5.000 izbjeglica, na osnovu plana o preraspodjeli oko 120.000 izbjeglica koji je dogovoren na sastanku ministara unutrašnjih poslova EU-a prethodnog dana u Briselu.

Poljska će, pored toga, smjestiti oko 2.000 izbjeglica, na šta se Varšava obavezala u julu.

Izbjeglice, od kojih većina stiže iz Italije i Grčke, a oko 900 doći iz kampova na Bliskom istoku, bit će postepeno primane u grupama od 150 ljudi u 2016. i 2017. godini.

Izvor: Al Jazeera i agencije