Putin: Nastavljamo pomagati vlast u Siriji

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u utorak da će Moskva nastaviti pružati vojno-tehničku pomoć Siriji.

“Želim reći da ćemo podržavati sirijske vlasti u borbi protiv terorističke agresije. Mi im pomažemo i nastavit ćemo isporučivati neophodnu vojno-tehničku pomoć”, rekao je Putin u Dušanbeu, na summitu Organizacije kolektivnog sporazuma o sigurnosti.

Putin je pozvao ostale zemlje da se pridruže Rusiji u ovoj akciji, prenosi Srna agenciju TASS.

“Očigledno je da teroristi ne mogu biti protjerani iz te zemlje bez aktivnog sudjelovanja sirijskih vlasti i vojske, bez sudjelovanja sirijske vojske unutar tog teritorija, niti može biti zaštićen multinacionalni i multikonfesionalni sirijski narod od uništavanja, porobljavanja i barbarstva”, rekao je ruski predsjednik.

Putin je dodao da se situacija u Afganistanu pogoršava i da se širi utjecaj ISIL-a u toj zemlji.

On je pozvao međunarodnu zajednicu da ostavi po strani geopolitičke ambicije i dvostruke standarde te da udruži snage u borbi protiv terorizma.

“Trebamo ostaviti po strani geopolitičke ambicije i tzv. dvostruke standarde, kao i politiku izravnog ili neizravnog korištenja određenih terorističkih grupa da bi se ostvarili nečiji oportunistički ciljevi, uključujući smjenu vlasti i režima koji se nekome ne dopadaju”, rekao je Putin.

Mediji: Putin seli front iz Ukrajine u Siriju 

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je ranije da Moskva ne odbacuje mogućnost dijaloga sa SAD-om o Siriji, ali da o tome do sada nije bilo dogovora. 

Ruski predsjednik Vladimir Putin se ne povlači, već front iz Ukrajine seli u Siriju, piše američki list Washington Post.

Kako list navodi, tijekom ljeta ruske snage u istočnoj Ukrajini bile su aktivne svakoga dana i nanosile su značajne žrtve ukrajinskoj strani, bez reakcije zapadnih vlada.

Nakon novog primirja 1. rujna oružje je utihnulo, a optimisti su spekulirali da se predsjednik Rusije Vladimir Putin povlači.

Tada su, međutim, stigle vijesti iz Sirije: ruski vojni avioni nadlijeću pokrajinu Idlib, koju drže pobunjenici, vojarna je u izgradnji u novoj bazi, a brodovi istovaraju nova oklopna vozila.

Putin se, kako se ispostavilo, ne povlači, već samo mijenja front i provodi još jedan manevar, poput mnogih na koje američka administracija nije adekvatno reagirala, piše Washington Post, kako prenosi Tanjug.

Kerryjev put u Soči 

Još nije jasno kakve su ruske namjere u Siriji, kao ni u Ukrajini, gdje Moskva i dalje ima, prema procjenama, 9.000 redovnih vojnika, pored 30.000 neregularnih, i 240 tenkova, piše list.

Neki analitičari tvrde da Putin djeluje na Bliskom istoku iz očaja, jer nije uspio ostvariti namjere vezane za Ukrajinu.

To se, međutim, može promatrati i iz drugog kuta, navodi američki list – Putinova uporaba sile uspjela je prisiliti Zapad da prihvati njegove zahtjeve u vezi s Ukrajinom i on sada želi ponoviti taj trijumf na drugoj pozornici.

Kako list navodi, nitko nije više prevaren potezima Kremlja od čovjeka zaduženog da zove Moskvu i prosvjeduje – američkog državnog tajnika Johna Kerryja.

Kerry je u svibnju otputovao u Putinovo omiljeno izletište Soči kako bi s njim razgovarao o Iranu, Ukrajini i Siriji.

Po završetku sastanka Keri je poručio da bi se ratovi u Ukrajini i Siriji trebali rješavati kroz američko-rusku suradnju.

Nakon toga uspostavljen je poseban diplomatski kanal između Moskve i Washingtona za koordinaciju na polju Ukrajine, s ciljem da se sukob okonča do kraja godine.

Tijekom leta, dok se Washington bavio nuklearnim sporazumom s Iranom, američki i europski diplomati oslonili su se na prozapadnu ukrajinsku Vladu Petra Porošenka.

Kerry je u Sočiju ponudio punu podršku SAD-a provedbi sporazuma “Minsk 2”, postignutog u veljači uz posredstvo Njemačke i Francuske, u trenutku kada su redovne ruske snage odnosile pobjedu nad ukrajinskom vojskom.

Porošenko platio visoku cijenu

Washington Post ocjenjuje da je ta pogodba vrlo loša po Kijev, jer predviđa da Ukrajina mora usvojiti ustavnu reformu koja proruskim regijama daje izvanredne ovlasti, kao i da reforme moraju zadovoljiti Moskvu, što Putinu de facto daje pravo veta na upravljačku strukturu u Ukrajini.

Iako Rusija nije uključena u prvu točku sporazuma iz Minska – prekid vatre, Obamina administracija snažno je pritisla Porošenka da ukrajinskom Parlamentu podnese ustavni amandman, što je on i učinio i dobio preliminarno odobrenje nakon što je upozorio zakonodavce da bi njegova Vlada mogla izgubiti podršku SAD-a.

Porošenko je platio visoku cijenu – nasilni prosvjedi ispred zgrade Parlamenta rezultirali su s nekoliko smrtnih slučajeva.

Ipak, djelovalo je kao da je SAD uspio provesti Kerryjevo obećanje Putinu.

Putin, međutim, nije bio zadovoljan.

Naveo je da reforma nije promijenila bit strukture vlasti Ukrajine, a njegov zahtjev da diktira politiku u Ukrajini nije mogao biti očigledniji, navodi list.

Ipak, umjesto da mu prestanu popuštati, zapadni lideri ponudili su nove ustupke, a njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da je neophodno da se prevaziđu razlike u mišljenjima s Rusijom.

Kako je sve to povezano sa Sirijom, pita list, dodavši da je jasno da Putin i tamo ima plan i da želi blokirati svaki pokušaj Zapada da svrgne Bashara al-Assada, kao i nametnuti prihvaćanje Assadovog režima kao partnera u novoj koaliciji protiv skupine Islamska država Irak i Levant.

Obama pogrešno zaključio da je Putin za saradnju

Putin je tu ideju iznio Baracku Obami tijekom telefonskog razgovora u lipnju, a Obama je, kao i Kerry, pogrešno zaključio da je Putin spreman na suradnju, navodi list.

Ruska čizma sada se pojavljuje na terenu, u Assadovom etničkom uporištu Latakiji, a neki analitičari navode da ruski avioni i bespilotne letjelice mogu biti upotrijebljeni za napade u ime sirijskog režima.

Putin još nije ostvario svoje ciljeve u Ukrajini, unatoč lobiranju Zapada, a malo je vjerojatno da će uspjeti spasiti Assada.

Ali, ako je jedan od njegovih ciljeva pokazati da može naređivati i prijetiti SAD-u, u tome je poprilično uspješan, zaključuje američki list.

Izvor: Agencije