Otkrivena drevna vrsta u srodstvu s ljudima

Uvjerenje ljudi da su jedinstvena pojava na svijetu pretrpjelo je još jedan udarac – naučnici su otkrili drevnu vrstu u srodstvu s ljudima koja je, također, sahranjivala svoje mrtve.

Fosili stvorenja pronađeni su u dubokoj pećini u blizini čuvenih lokaliteta Sterkfontein i Swartkrans, 50 kilometara sjeverozapadno od glavnog grada Južne Afrike Johannesburga, koji desetljećima pružaju komadiće slagalice ljudske evolucije.

“Sve vrijeme nam je bila pred nosom u ovoj najistraženijoj dolini Afrike”, kaže Lee Berger sa Instituta za evolutivne studije Univerziteta Witwatersrand u Johannesburgu.

Nova vrsta je u naučnim novinama Elife nazvana homo naledi, u čast pećine u kojoj je pronađena.

Naledi na jeziku sesoto znači zvijezda.

Paleoantropolozi su zaključili da je ova vrsta sahranjivala svoje mrtve, što je vezano – procesom dedukcije – isključivo za ljude.

Najveću afričku kolekciju homonina – ljudskih i fosila vezanih za srodne vrste – čini 15 pojedinaca, od djece do starih, sastavljenih iz više od 1.500 komadića.

Ostaci nijedne druge vrste nisu pronađeni tamo, a na kostima nije bilo tragova zuba ili kandži, što je sve ukazivalo na to da nije riječ o ostacima iz pećine predatora ili zamke, već o grobnom mjestu.

Pećina u kojoj su pronađeni ostaci  [Wits University OFFICIAL/YouTube]

“Čini se da je, nakon što smo eliminirali sve druge mogućnosti, homo naledi svjesno i namjerno odvajao tijela pokojnika”, rekao je Berger Reutersu.

“To nam pokazuje da su na sebe gledali kao na vrstu drugačiju od drugih životinja”, dodao je.

Berger je odbacio teoriju da su možda čuvali tijela mrtvih duboko u pećini kako bi odbili lešinare i hijene.

“Samo su odabrali svoje mrtve. Da su to radili, onda bi odlagali sve što bi moglo privući lešinare ili predatore”, rekao je.

Ovo nije prvi put da istraživanje naših rođaka, istrebljenih ili živih, daje dokaze da ljudi nemaju monopol na određene vrste ponašanja, piše Reuters.

Jane Goodall je 1960. godine primjetila da naši najbliži živi rođaci – čimpanze, koriste vlati trave kao bi “pecali” termite, što je prva zabilježena upotreba proste alatke kod životinja.

Prije 2,5 miliona godina

Ostaci homo naledija pronađeni su u pećini u septembru 2013. godine.

“Homo naledi je imao mozak nešto veći od mozga čimpanze, ali je njegova starost za sada enigma“, kaže Berger.

Razlog je što su kosti namjerno prebačene u dno pećine, pa ispod, ali i preko njih nije bilo kamenja, zemlje za proučavanje.

Također, nije bilo ni fosila drugih životinja.

“Ali, iz njihove morfologije možemo zaključiti kada su se pojavili. Ako se ne varamo, to je bilo prije 2,5 miliona godina”, rekao je Berger.

Lokalitet je na listi svjetskog naslijeđa Ujedinjenih naroda, pod nazivom “Kolijevka čovječanstva”, zbog bogate kolekcije fosila hominina.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Reklama