Borba za spašavanje pčela u Evropskoj uniji

U Evropskoj uniji krajem godine istječe zabrana korištenja pesticida za koje se smatra da ubijaju pčele.

Proizvođači tvrde da njihov proizvod nije kriv za masovni pomor pčela, s čime se ekolozi ne slažu, javlja Dominic Kane, novinar Al Jazeere.

Na jednoj farmi u blizini Dusseldorfa poljoprivrednici imaju svoj način zaštite i usjeva i populacije pčela.

Erich Gussen vlasnik je farme na zapadu Njemačke, a najviše posla ima u ljetnim mjesecima.

Uskoro će na poljima zasijati uljanu repicu. On bi volio da može koristiti jake pesticide koji sadrže takozvane neonikotinoide i tako zaštiti dragocjene usjeve.

Međutim, proteklih godina EU je zabranila korištenje nekih vrsta neonikotinoida, dok su ostali podvrgnuti rigoroznim dugoročnim studijama. To znači da ih ne može koristiti.

Gussen je rekao: “Najbolje bi bilo kada bi pesticide koristili gdje god i kad god vam zaista trebaju. Uljanu repicu sijemo krajem augusta ili početkom septembra. Dok biljke niču, od početka su zaštićene od štetočina.”

Utjecaj na pčele

“Njemački poljoprivrednici zagovaraju upotrebu neonikotinoida na način da se sjeme direktno izloži pesticidima, čime bi se biljke sačuvale od štetočina. Pa ipak, neke naučne studije navode da bi to imalo poguban utjecaj na pčele”, javlja Kane.

Naučnik Burkhard Schricker je kazao: “Pčele se ne sjećaju odakle su došle, niti kamo idu. Riječ je o društvenim insektima koji se moraju vratiti svojoj populaciji i razmnožavati. Taj instinkt mogu izgubiti pod određenim utjecajima. Otkrili smo promjene u ponašanju kada se izlože manjim dozama, a kod većih doza pčele umiru.”

Agrohemijski div Bayer godinama proizvodi pesticide i fungicide. Odbacuju tvrdnje da su neonikotinoidi odgovorni za pad broja pčela. Na proizvodima koji sadrže ovu supstancu odnedavno stavljaju oznaku da je ona sigurna za pčele.

Bayer smatra da je pčela sve manje zbog raznih faktora, ali najveći je parazit zvani varoa.

“Istraživanja na pojedinačnim pčelama i u laboratorijskim uvjetima ukazuju na određene rizike, ali nije utvrđeno da u prirodi dolazi do utjecaja na čitave kolonije pčela u prirodi”, rekao je Christian Maus iz Bayera.

Stručnjaci su izračunali da efekt oprašivanja putem pčela njemačkoj ekonomiji godišnje donosi više od 12 milijardi eura. To znači da bi dugoročni pad populacije pčela mogao imati katastrofalne efekte.

Izvor: Al Jazeera