Etiopija: Drevnim crkvama prijeti urušavanje

Stare crkve u gradu Lalibeli, na sjeveru Etiopije stoljećima su mjesta hodočašća za etiopljanske kršćane. Međutim, zbog decenijskog zanemarivanja, uprkos tome što su uvrštene u UNESCO-vu listu svjetske baštine, eksperti sada jedva uspijevaju sačuvati građevine u gradu koji mnogi Etiopljani nazivaju “afričkim Jerusalemom”.

Za desetke miliona etiopskih pravoslavaca iz cijelog svijeta ovo je duhovni dom. Čak 11 crkava uklesano je u stijene na obroncima planine u 12. stoljeću, tokom vladavine svećenika i kralja Lalibele.

Ove drevne bogomolje predstavljaju sveta mjesta u Jerusalemu i biblijske priče. Kralj Lalibela ih je izgradio kako etiopski kršćani ne bi morali riskirati život odlaskom na hodočašće u Svetu zemlju.

“Freske na plafonu datiraju iz 15. stoljeća. Crkve uklesane u stijenama od ogromnog su historijskog i arheološkog značaja. Ali, mjesta na koja etiopski kršćani iz svih dijelova svijeta dolaze na hodočašće doslovno se urušavaju“, javlja reporter Al Jazeere, Charles Stratford.

Stijene u ovom području izuzetno su osjetljive na vlagu. U ovoj crkvi, pomoću šprice, ubrizgava se žbuka u duboke pukotine u stubovima.

Ne pomažu beton i čelik

“Kada je riječ o seizmičkim aktivnostima, i najslabiji zemljotres bi uništio ovo mjesto. Kod historijskih građevina, kada imate posla s prirodnim slojevima ili pukotinama, a ne onima koja je napravio čovjek, poput rudnika ili tunela, veoma je malo toga što možete učiniti. Ne možete ojačati spomenik betonom ili čeličnim šipkama, inače ćete ga uništiti. Ako oni nestanu, ovo opet postaju obične stijene, a s vanjske strane crkva nismo daleko od toga”, rekao je Anthony Steel, stručnjak za restauraciju.

“Ako počnemo gubiti materijal, jedina budućnost građevine bez intervencije je urušavanje. Ideja ‘zakrpe’, kako je zovemo, jeste sačuvati građevinu od raspadanja, dok je ne uspijemo obnoviti. Svaki put kad pada kiša poneki dio otpadne. Da ovo ne radimo, posljedice bi bile katastrofalne”, navodi Steel.

Dio crkava prekriven je privremenom zaštitom, kako bi se sačuvale od kiše dok se restauracija ne završi. Na obližnjem brdu grupa vjernika se priprema za molitvu.

“Kralj Lalibela nije bio običan čovjek. Izgradio je crkve uz Božiju pomoć”, rekao je jedan od vjernika.

Lalibela je 1978. godine uvrštena u prvu UNESCO-vu listu svjetske baštine. Zaštita ovog jedinstvenog mjesta, toliko posebnog za Etiopljane svih generacija, cilj je za koji se mnogi mole da će se ostvariti.

Izvor: Al Jazeera