Eurozona odobrila treći paket pomoći Grčkoj

Tekst je nakon cjelonoćne rasprave prihvaćen s 222 glasa „za“, 64 „protiv“ i 11 suzdržanih (Getty Images)
Tekst je nakon cjelonoćne rasprave prihvaćen s 222 glasa „za“, 64 „protiv“ i 11 suzdržanih (Getty Images)

Ministri financija eurozone odobrili su treći program pomoći Grčkoj vrijedan 86 milijarda eura, potvrdili su europski diplomati.

“Današnji dogovor uklonit će neizvjesnost koja već predugo visi nad tom zemljom i eurozonom”, rekao je potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis, dodajući da će dogovor “stvoriti nova radna mjesta i obnoviti gospodarski rast.”

Trogodišnji program pomoći, treći u posljednjih pet godina, moraju još odobriti nacionalni parlamenti nekih država članica, uključujući njemački Bundestag.

Program predviđa dalekosežne gospodarske i socijalne reforme – reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava, liberalizaciju tržišta, privatizaciju, reformu javne uprave, suzbijanje porezne evazije, jačanje financijskog sustava i proračunske ciljeve kako bi se smanjio dug. Napredak će se ocjenjivati svaka tri mjeseca i program će se shodno tome prilagođavati.

Grčka u četvrtak mora platiti ratu duga ECB-u od 3,2 milijarda eura. U slučaju da joj pomoć do tada ne bude dostupna, postoji mogućnost da joj se odobri kredit za premošćivanje.

Nekoliko ministara financija tražilo je da MMF bude uključen u program, smatrajući njegovu tehničku potporu ključnom za provedbu reformi.

MMF je sudjelovao u prethodnim programima pomoći Grčkoj, kao i u pregovorima o novom programu, ali čeka odluku o ublažavanju grčkog duga prije nego odluči hoće li se uključiti.

O tome se, međutim, neće razgovarati do listopada, tek kada se program pomoći provede, što je “pomalo kvaka 22”, rekao je finski ministar financija Alexander Stubb.

Mjere na koje se Grčka obvezala

Parlament Grčke prethodno je prihvatio taj paket pomoći, uglavnom zahvaljujući glasovima opozicije.

Tekst je nakon cjelonoćne rasprave prihvaćen s 222 glasa „za“, 64 „protiv“ i 11 suzdržanih.

Ovo su najvažnije mjere koje se Grčka obavezala provesti u zamjenu za financijsku pomoć:

DRŽAVNI PRORAČUN: Grčka mora od 2016. ostvarivati primarne proračunske suficite i to u 2016. od 0,5 posto, u 2017. od 1,75 posto, a u 2018. od 3,5 posto. U primarni proračunski suficit nisu uključena plaćanja kamata. Ove godine Grčka mora ostvariti primarni proračunski deficit od 0,25 posto BDP-a.

FINANCIJSKI SISTEM: Vlada je pristala donijeti nove zakonske okvire o rješavanju problema nelikvidnosti i teško naplativih kredita. Grčke banke bit će dokapitalizirane s 10 milijardi eura do kraja godine.

PRIVATIZACIJA: Do kraja listopada Vlada mora staviti na prodaju lučke kapacitete u Pireju i Solunu, a predviđena je i prodaja regionalnih aerodroma. Očekuje se da će od privatizacije u sljedeće tri godine Vlada imati prihod od 6,5 milijardi eura.

BIROKRACIJA: Vlada je pristala smanjiti beneficije radnika u javnoj administraciji i uskladiti ih s normama EU-a.

LIBERALIZACIJA TRŽIŠTA: Vlada će omogućiti duže radno vrijeme trgovina nedjeljom i praznicima, te liberalizirati određene sektore gospodarstva. Također će razmotriti zakone koji se odnose na radnička prava.

ZDRAVSTVENI SUSTAV: Provest će se ključne reforme u zdravstvenom sistemu, uključujući veće korištenje generičkih lijekova.

MIROVINSKI SUSTAV: Mirovinski sustav doživjet će nove rezove. Reforme će uključiti postupno ukidanje prijevremenog odlaska u mirovinu i postupno povećanje minimalne dobi za odlazak u punu mirovinu na 67 godina.

POREZNI SUSTAV: Sporazum uključuje mjere za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i poreznih prijevara – porezna pravila će biti transparentnija, a porezne vlasti dodatno kadrovski ojačane. Kao preduvjet za postizanje dogovora, Vlada u Ateni već je podigla PDV na razne proizvode i usluge, od hrane do javnog prijevoza, s 13 na 23 posto.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO