U Grčku dnevno stiže 1000 izbjeglica
Približno 1.000 izbjeglica svakodnevno stiže u Grčku, a vlasti ove države još nemaju adekvatan odgovor na izbjegličku krizu. Gotovo svi migranti prolaze kroz glavni grad te zemlje, gdje se odmaraju, prikupljaju snagu i planiraju nastavak neizvjesnog putovanja.
Međutim, sve je više izbjeglica na ulicama Atine.
Prihvatilište za 500 osoba na zapadnom prilazu gradu je jedna u nizu mjera kojim gradske vlasti pokušavaju adekvatno odgovoriti na izbjegličku krizu. Gradnja je predložena prošle sedmice, a projekt je proveden u rekordnom roku. Ali, i ni to nije prošlo bez problema, javlja iz Atine novinar Al Jazeere John Psaropoulos.
„S obzirom na to da Grčka prolazi kroz finansijsku krizu, do kašnjenja sa prebacivanjem migranata u ove objekte došlo je zbog pitanja ko će platiti uređaje za klimatiziranje u ovim montažnim kućama. To je riješeno, ali to nije kraj problema za gradske vlasti – 124.000 migranata je u Grčku ušlo od početka ove godine, tri puta više nego 2014, a za polovinu više od ukupnog broja onih koji ulaze u Europu“, ističe on.
Hiljade Afganistanaca bukvalno kampiraju u najvećem parku u Atini. Volonteri im daju hranu, a i neki je građani donose. Mnogi su dehidrirali. Jedna djevojčica ima gastroenteritis, jednu od najuobičajenijih bolesti sa kojima se ljekari ovdje susreću. No, najviše im treba, kako navodi ljekar, psihološka podrška zbog svega što su do sada prošli.
Historija uči Grke
Sayid je muzičar iz afganistanske provincije Herat. Platio je 2.000 dolara krijumčarima da ga prebace do Grčke. U kampu je već sedam dana i sutra planira krenuti dalje.
„Kada izađete, ne znate hoćete li se živi vratiti kući. Kada izađete na ulicu, možete poginuti u eksploziji granate ili samoubilačkom napadu. Ne znam šta teroristi žele. Ako radite za strance, i oni vas uhvate, ubit će vas. A ako ne radite, kako da preživite?! Situacija je veoma teška“, kaže on.
Sve je više izbjeglica zbog rata i nasilja. Grupa Sirijaca stigla je na otok Kos, koji je samo nekoliko kilometara udaljen od turske obale. Sretni su što su stigli na europsko tlo, jer ih tu niko neće pokušati ubiti, ali nisu ni svjesni problema koji tek predstoje.
I oni vremenom mogu završiti u parku grčke prijestolnice, pod budnim okom grčkih revolucionara. Kako navodi zamjenik gradonačelnika Atine Vasilis Angelopoulos, historija uči Grke da moraju pomoći onima koji se bore da budu slobodni.
„Ovi ljudi nisu nelegalni migranti. Svoje domove su napustili bježeći od rata, a Grci su često ratovali. Ako se pridržavamo naših ideala, moramo im pomoći. U protivnom, historija će nam suditi. Ova nas je kriza duboko potresla, i ovoj djeci moramo pomoći“, ističe.
Atina je tek jedna od stanica na putu dugom hiljade kilometara. Ipak, brojna djeca izbjeglica će je zapamtiti kao jedno od mjesta gdje im je pružena pomoć.
Izvor: Al Jazeera