Bagdad ubrzano napuštaju iračke manjine

U novom izvještaju Organizacije za prava manjina navodi se da su pripadnici manjina širom svijeta žrtve sve veće diskriminacije. Ovaj problem naglašen je i u Bagdadu, glavnom gradu Iraka, nekada poznatom po kosmopolitizmu. Prije američke invazije, u Iraku je živjelo 75.000 Sabejaca. Danas ih je manje od 25.000.

“Tokom 2006. i 2007. godine mnogi od nas bili su prisiljeni otići, zbog nasumičnih sektaških ubijanja. Nismo mogli prakticirati svoju religiju, niti raditi. Ponekad bi nas ubijali samo na osnovu ličnih dokumenata”, rekao je Sheik Farqad Sabah Khayun, sabejski vjerski vođa.

Hamed Abdul-Razaq Arweid jedan je od posljednjih sabejskih srebrnara u Bagdadu. Nekada su ih bile stotine. I on planira napustiti Irak.

Multikulturni identitet

“Manjine su uvijek u strahu, jer nemaju plemena koja bi ih zaštitila i smatraju se lakim metama. Devedeset posto onih koji su emigrirali učinilo je to zbog sigurnosne situacije”, kazao je on.

Bagdad, drugi po veličini grad u arapskom svijetu, stoljećima je bio utočište za manjine. Sa sobom su donosili nove vještine i njegovali toleranciju.

“Bagdad je bio, i danas je, poznat po multikulturnom identitetu. Napadi na Bagdad su napadi na srce novog Iraka. A novi Irak ne može opstati bez svoje raznolikosti”, rekao je historičar Saad Eskander.

U četvrti Bagdada se nalazi jedna od najstarijih crkava u gradu, izgrađena 1843. godine. Četvrt je sada dio komercijalnog distrikta, poznatog kao Arapska tržnica.

Druga crkva u blizini urušava se. To su tradicionalne četvrti, u kojima se još može zaraditi za život prodavanjem hladne vode. Sabah Abbas je tu odrastao. Sjeća se imena jevrejskih i kršćanskih porodica koje su živjele u četvrti.

“Neki muslimani ženili su se Jevrejkama. Njihova djeca bila su nam prijatelji. U ovoj četvrti bilo je muslimana, Jevreja, kršćana i Sabejaca. Među nama nije bilo razlika”, kazao je Abbas.

Nestala jevrejska zajednica

A onda je većina kršćana otišla u druga naselja i kasnije napustila zemlju, kaže Sabah. U istoj ulici, blizu nekadašnje sinagoge, izblijedjela hebrejska slova označavaju ulaz u jevrejsku školu.

“Zgrada je sada, u suštini, napuštena, ali ranije ju je koristila jevrejska zajednica, sve do 1970-ih. U jednome trenutku blizu trećine stanovništva Bagdada činili su Jevreji. Ta je zajednica praktički nestala. A ubrzano se smanjuje i broj kršćana”, javlja iz Bagdada Jane Arraf, novinarka Al Jazeere.

Isto je i sa drugim iračkim manjinama. Njihova bi uloga u historiji ove zemlje mogla postati samo uspomena koju čuva sve manje i manje Iračana.

Izvor: Al Jazeera