Kreditori odlučuju o grčkim reformama
Nakon što je Vlada premijera Alexisa Tsiprasa u noći sa četvrtka na petak kreditorima dostavila novi prijedlog reformi, njihov odgovor, prema najavama predsjednika eurogrupe Jeroena Dijsselbloema, očekuje se tokom petka.
Istodobno, u grčkom Parlamentu će se glasati o tekstu takozvanih prethodnih poteza, koji je uvjet za dalje pregovore s međunarodnim kreditorima.
Grčka je tražila 53,5 milijardi eura kako bi pokrila obaveze do 2018. godine. U zamjenu za nova sredstva, Tsipras je popustio pred zahtjevima međunarodnih kreditora da se postepeno smanje poreske olakšice na njenim otocima, koja su glavni izvor prihoda turističke industrije, te da se, osim toga, povećaju porezi za brodarske kompanije.
Predsjednik eurogrupe Dijsselbloem potvrdio je da je primio dokument u kojem su detaljno navedene mjere štednje, ali ga nije želio komentirati dok ga ne procijene stručnjaci trojke kreditora, koju čine Evropska komisija, Evropska centralna banka i Međunarodni monetarni fond. Dijsselbloem je, ipak, izjavio da se ocjena o novom grčkom prijedlogu može očekivati u poslijepodnevnim satima u petak.
Odgovor kreditora
Prva konkretna izjava o grčkom prijedlogu stigla je iz Pariza.
“Grci su pokazali odlučnost da ostanu u eurozoni, budući da je program koji su predstavili veoma ozbiljan i vjerodostojan. Pregovori se trebaju nastaviti s voljom da se postigne dogovor. Francuska će dati sve od sebe da se postigne dobar i dogovor pun poštivanja”, kazao je predsjednik Francuske, Francois Hollande.
Dok međunarodni kreditori razmatraju prijedlog grčkih mjera štednje, Parlament u Atini će glasati o narednim koracima koje Tsiprasova Vlada planira napraviti kako bi dobili novi paket finansijske pomoći. Uoči glasanja, zastupnici većine, ali i opozicije, bili su optimistični da će dogovor biti postignut.
“Sada ćemo praktično glasati o tome da premijeru damo potpune ovlasti u pregovorima. Parlament je veoma dobro informiran i mislim da će sve biti uredu”, ocijenio je Ioannis Amanatidis, član grčkog Parlamenta.
Posljednja grčka ponuda također sadrži prijedlog smanjenja troškova za odbranu, precizan vremenski plan privatizacije državne imovine, poput Pirejske luke i regionalnih aerodroma, povećanje poreza na dodanu vrijednost za hotele i restorane.
Frustracija penzionera
No, možda i najkontroverznija mjera je rezanje dodatnih isplata za najsiromašnije penzionere, zbog čega su mnogi frustrirani.
“Uzimamo 50 eura iz banke. Šta možemo s tim? Platiti račune za telefon ili struju? Kupiti hranu i lijekove? Nikako. Ja sa svojom penzijom hranim četveročlanu porodicu. Kćerka je na neplaćenom odmoru do septembra, a sin je nezaposlen i živi s nama. Novi program će samo pogoršati stvari. Osjećam to”, kaže Angeliki.
“Moramo izaći na ulice i boriti se za ono što je naše. Mi ne dugujemo. Duguje se nama. Tražimo novac koji smo zaradili krvlju i znojem. Ova politika se ne može nastaviti”, cijenio je Dionysis Svoronos, sekretar Federacije grčkih penzionera.
Cijeli vikend u Evropskoj uniji bit će posvećen Grčkoj. U subotu u 15:00 sati sastaju se ministri financija eurozone, a u nedjelju u 16:00 sati šefovi država ili vlada monetarne unije. Nakon toga, u 19:00 sati, počinje samit svih 28 zemalja članica Evropske unije.
Izvor: Al Jazeera