Do juna u Evropu stiglo 137.000 izbjeglica

Agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), objavila je izvještaj u kojem zaključuje da je velika većina od 137.000 ljudi koji su preko Sredozemnog mora ušli u Europu u prvih šest mjeseci 2015. godine bježala od rata, sukoba ili progona, zbog čega je ova mediteranska kriza prije svega izbjeglička kriza.

Trećina muškaraca, žena i djece koji su preko mora stigli u Italiju ili Grčku dolazi iz Sirije, za čije državljane se općenito smatra da imaju pravo na izbjeglički status ili druge oblike zaštite.

Druga i treća najčešća zemlja porijekla su Afganistan i Eritreja, za čije državljane se također većinom smatra da ispunjavaju uvjete za stjecanje izbjegličkog statusa, navodi se u izvještaju, prenosi Fena.

“Imajući u vidu raspravu koja se vodi u Europi o tome kako na najbolji način rješavati rastuću krizu na Mediteranu, mi moramo biti jasni – većina ljudi koji preko mora stižu u Europu su izbjeglice, koje traže zaštitu od rata i progona”, izjavio je Antonio Guterres, visoki povjerenik UN-a za izbjeglice.

Podaci iz Grčke, Italije, Malte i Španjolske ukazuju na to da je u razdoblju od siječnja do lipnja preko Sredozemlja prešlo 83 posto više izbjeglica i migranata – njih 137.000 u usporedbi sa 75.000 tijekom istog razdoblja prošle godine.

U travnju rekordan broj smrtnih slučajeva

Također se navodi da iskustva iz prošlosti govore da se broj prelazaka bitno povećava u drugoj polovici godine, a posebno tijekom ljetnih mjeseci, tako da se očekuje da će ovaj broj i dalje rasti.

Primjerice, u drugoj polovici 2014. godine je bilo dvostruko više ovakvih prelazaka nego u prvoj polovici.

U travnju ove godine je zabilježen rekordan broj smrtnih slučajeva, da bi bitno opao u svibnju i lipnju. Od siječnja do ožujka se utopilo ili nestalo 479 izbjeglica i migranata, u usporedbi sa 15 u prva tri mjeseca prethodne godine.

U travnju se situacija još dramatičnije pogoršala. U stradanjima koja su uslijedila jedno za drugim, utopilo se ili nestalo 1.308 izbjeglica i migranata samo tijekom jednog mjeseca (u odnosu na 42 iz travnja prošle godine).

U svibnju je broj izbjeglica i migranata koji su se utopili ili nestali na moru pao na 68, što je jedna četvrtina od prošlogodišnje brojke u istom razdoblju (226).

Silazni trend nastavljen je i u lipnju, tijekom kojeg je bilo 12 smrtnih slučajeva, u odnosu na 305 u 2014. godini.

“Pad broja utopljenika u protekla dva mjeseca je ohrabrujući. To je znak da se pravom politikom, uz efikasnu operativnu podršku, može spasiti više života na moru”, rekao je Guterres.

Dodao je da ipak treba biti na oprezu, jer za tisuće izbjeglica i migranata koji i dalje prelaze preko Mediterana svakog tjedna rizici su još vrlo realni.

Izvještaj ukazuje na to da se za dolaske preko mora sada više koristi tzv. istočna mediteranska ruta, koja vodi iz Turske u Grčku, nego tzv. središnja mediteranska ruta (iz sjeverne Afrike u Italiju).

Većina onih koji dolaze u Grčku su izbjeglice iz Sirije, a mnogi će, kako se u izvještaju ističe, prvo potražiti sigurnost u susjednim zemljama kao što su Turska i Libanon.

Iz UNHCR-a podsjećaju da se nakon mnogo godina rastućeg pritiska i nedovoljne međunarodne podrške, ekonomija i infrastruktura mnogih prihvatnih zemalja sve teže nose sa ovim problemima, zbog čega izbjeglice sve teže nalaze posao, smještaj, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje.

Kako humanitarni apeli da im se pomogne ne uspijevaju osigurati dovoljno sredstava, mnogi nemaju izbora nego da nastave dalje.

Zlostavljanje i nasilje krijumčara

U Grčkoj, ograničena infrastruktura s manje od 2.000 prihvatnih mjesta znači neadekvatne uvjete za prihvat novih ljudi. Mnoge izbjeglice i migranti nastavljaju svoje putovanje preko Makedonije i Srbije, pa sve do i preko Mađarske.

Svaki dan, u prosjeku više od 1.000 ljudi uđe u Makedoniju iz Grčke, u usporedbi s njih 200 prije samo nekoliko tjedana.

Česti su izvještaji o zlostavljanju i nasilju koje usput izvršavaju krijumčari i kriminalne mreže, kao i o sve većem stezanju granica.

“Europa ima jasnu odgovornost da pomogne onima koji traže zaštitu od rata i progona”, izjavio je Guterres i naglasio da poricanje te odgovornosti predstavlja prijetnju temeljima humanitarnog sustava na izgradnji čijeg je Europa tako mukotrpno radila.

Europske zemlje moraju preuzeti svoj udio u odgovoru na ovu izbjegličku krizu, kod kuće i izvan nje, priopćeno je iz UNHCR-a.

Izvor: Agencije