Egipat tone uprkos Sisijevim obećanjima

Prije godinu dana predsjednik Egipta Abdel-Fattah al-Sisi, nakon održanih izbora, položio je predsjedničku zakletvu. Nepunih godinu dana prije toga, taj bivši general na vlast je došao vojnim udarom kojim je srušena vlast prvog demokratski izabranog predsjednika Egipta, Muhameda Mursija.

Tada je nasilje zahvatilo državu. Hiljade osoba ubijene su na trgu Raba u Kairu i drugim mjestima, gdje su organizirani mirni protesti.

Svrgnuti predsjednik Mursi, zatvoren je zajedno sa cjelokupnim rukovodstvom Muslimanske braće, a organizacija je proglašena terorističkom.

Godinu dana poslije, Sisi se kandidirao za predsjednika. U utrci bez ozbiljnijeg protukandidata, kaže da je osvojio 96 posto glasova. Nije bilo ozbiljne kampanje, niti izlaganja programa kandidata.

Do kraja prve godine njegove vlasti, procjenjuje se da je blizu 44.000 njegovih političkih protivnika i aktivista završilo u zatvoru. Ni medijska kritika nije opstala – zatvoreno je 48 novinara, dok su deseci njih osuđeni u odsustvu.

„Ljudska prava ugroženija su više nego ikad, poredeći to polje čak i sa periodom Mubarakove vlasti. Nikad u egipatskoj historiji nije u manje od deset sati ubijeno 1.000 osoba, kao što se to dogodilo u augustu 2013. godine. Iako u historiji postoje smaknuća bez presedana, sada govorimo o stotinama smrtnih kazni. Posljednja se odnosila na 700 osoba, uključujući i bivšeg predsjednika Mursija“, navodi politički analitičar Omar Ashour.

Pogrešna politika

Sisi je obećao ekonomsku stabilnost i nacionalnu sigurnost, no nasilje je zahvatilo Sinajski poluotok. Napadi na sigurnosne snage i otmice ondje su postale svakodnevica. U drugim dijelovima Egipta, građani su stalno na oprezu zbog mogućih napada. Ista je situacija u glavnom gradu – Kairu, koji je ekonomska žila kucavica.

U tome leži jedan od razloga zbog kojeg poslovna zajednica podupire vladin plan za izgradnju novog glavnog grada.

Od Mursijevog svrgnuća, Saudijska Arabija i njeni zaljevski partneri, uključujući Kuvajt i i Ujedinjene Arapske Emirate, obećale su Sisiju gotovo 20 milijardi eura i pomoć u izgradnji zemlje. Ali, egipatska ekonomija u velikom je škripcu i mnogi to pripisuju pogrešnoj politici predsjednika.

„Novi model liberalnog kapitalizma, koji on pokušava uvesti putem direktnih vanjskih investicija, sukobljava se s vojnim privilegijama i interesima tržišta. A koristi investitorima, jer nema poreza. Ali, postoje prava na konfiskaciju, povlaštene carine i tečajeve. Sve to dovodi do manje konkurentnog okruženja i većih privilegija za vojno-ekonomske komplekse“, objašnjava Ashour.

Vodeći uvoznik hrane

Sisi je obećao poboljšanje životnih uvjeta. No, rezovi u subvencijama za hranu i energiju nisu uspjeli poboljšati ekonomsku krvnu sliku. Više od 40 posto Egipćana nalazi se ispod granice siromaštva. Na drugoj strani, da bi se povećala cijena namirnica, Egipat postaje jedan od vodećih uvoznika hrane.

Istovremeno, produbljuje se energetska kriza, iako ta zemlja posjeduje najveće prirodne plinske rezerve u regiji. Obećane su investicije, više posla, izgradnja novih odmarališta. Ali, ništa nije ostvareno.

Ambiciozni projekti, poput proširenja Sueskog kanala, predstavljeni su kao put ka ekonomskoj stabilnosti. Ali, životni se standard nije poboljšao, a zbog vala smrtnih presuda bez presedana, Sisijeva vlada na meti je kritika da sudstvo koristi za obračune s neistomišljenicima.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO