Propali pregovori o grčkom dugu

Završen je sastanak Eurogrupe u Luksemburgu bez dogovora o grčkom dugu. Mnogi su ga i opisivali kao posljednju moguću opciju za postizanje dogovora između Grčke i njenih kreditora.

Od prošlog vikenda, kada su posljednji pregovori u Briselu propali, bilo je malo političke vjere i sa jedne i druge strane da će ishod biti pozitivan.

Predsjednik Eurogrupe Jeroen Dijsselbloem je kazao: “Nažalost, moram reći da je isuviše malo napretka ostvareno u pregovorima između institucija i Grčke. Dogovora još nema na vidiku”.

“Kako sada stojimo, malo je istaknutih mjera procijenjeno kao kredibilno i ozbiljno da bi postale dio novog dogovora. Zbog toga pregovori iz proteklih sedmica nisu donijeli napredak. Danas smo na sastanku poslali jak signal grčkim vlastima da je na njima da pošalju nove, dodatne prijedloge”, kazao je Dijsselbloem.

Postojeći program međunarodne pomoći Grčkoj ističe 30. lipnja, a ta zemlja već sada tvrdi da novca za isplatu svojih kreditora jednostavno nema. Kada je riječ o MMF-u, ta informacija ih ne zanima.

MMF: Nema odgađanja

“Redoslijed događaja je sljedeći – 30. lipnja treba nam se isplatiti zbirni iznos dvije rate. Neće biti ‘grace perioda’ niti još dva mjeseca odgađanja” izjavila je direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde.

Na stranu malobrojnih koji vjeruju da je dogovor i dalje moguć, stala je i njemačka kancelarka Angela Merkel.

“Njemačka se i dalje zalaže za ostanak Grčke u eurozoni. Želimo da narod Grčke, baš kao i Irske, Španjolske, Portugala i Cipra, imaju šansu za bolju budućnost. Još uvijek sam uvjerena da gdje ima volje, ima i mogućnosti. Ukoliko oni koji vole Grčku budu imali volje, onda je dogovor s tri institucije moguć”, rekla je Merkel u Bundestagu.

Guverner Njemačke središnje banke, Jens Weidmann, smatra da će eurozona preživjeti ukoliko je Grčka napusti.

“Opstanak eura nije vezan za razvoj situacije u Grčkoj. Iako se određeni efekti prelijevanja krize ne mogu isključiti. Priroda monetarne unije bi se, također, promijenila ako pojedinačne zemlje ne bi ispunjavale svoje obaveze u cilju očuvanja stabilnosti valute”, izjavio je u Weidmann u intervjuu za jedan francuski list.

U međuvremenu, stanovnici Grčke se ne oslanjanju na ono što je moguće, već vjerojatno. I dalje masovno podižu novac s bankomata u iščekivanju epiloga sastanka eurogrupe.

U samo sedam mjeseci podignuto je 30 milijardi eura. Indeksi u Ateni su na trogodišnjem minimumu, a analitičari upozoravaju na pogoršavanje situacije, ukoliko dogovor propadne.

“Baš zbog toga što ne očekujemo dogovor večeras, naravno to ne znači da ga odbacujemo. Najbolje što se može dogoditi su barem neke naznake suradnje u pravcu pronalaženja rješenja. Znate da nam računi dolaze na naplatu u iduća dva tjedna”, kaže analitičar Nicos Kafkas.

Tsipras u  Moskvi

Premijer Grčke Alexis Tsipras događaje u Luksemburgu prati iz Rusije. Tsipras je otputovao u Moskvu sa četiri grčka ministra, a prije nego se u petak sretne s predsjednikom Vladimirom Putinom, u Sankt Peterburgu je posjetio Ekonomski forum. Ovaj posjet je potaknuo spekulacije da će Grčka zatražiti zajmove od Rusije.

Prema navodima glasnogovornika Europske komisije, i dalje postoje “značajne razlike” u stavovima dvije strane.

Grčka ne želi prihvatiti novo rezanje mirovina ili plaća u javnom sektoru, obrazloživši to time što je dvije trećine umirovljenika ili ispod ili odmah uz granicu siromaštva.

Kreditori traže rezanje mirovina od 1 posto jer mirovine čine ukupno 16 posto BDP-a zemlje. Kažu, protive se ranom odlasku u mirovine, ne individualnim mirovinama.

Dužnosnici Bruxellesa tvrde da je Grčka pristala na jedan posto suficita BDP-a u ovoj, uz dva posto u idućoj godini i 3,5 posto u 2018. Grci tvrde da ništa slično nije dogovoreno, niti da su na to pristali.

Kreditori traže da se PDV proširi na više područja, a Grčka ne dozvoljava PDV na lijekove ili račune za struju.

Grčka se također žali što se kreditori fokusiraju na povećanje poreza umjesto na one koji izbjegavaju plaćati porez, dok MMF brine to što Atena ne nudi, kako smatraju, kredibilne reforme.

Varoufakis: Ne mislim da će doći do sporazuma

Uoči današnjeg sastanka Eurogrupe u Luksemburgu, grčki ministar financija Yanis Varoufakis, izjavio je da ne očekuje da će pregovori rezultirati rješavanjem grčke dužničke krize.

Na pitanje novinara očekuje li da bi sporazum s kreditorima mogao biti postignut na sastanku ministara financija eurozone u Luksemburgu, Varoufakis je odgovorio: “Ne mislim da će doći do sporazuma jer je sada na političkim liderima da dođu do dogovora”, prenosi AFP.

I njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble izjavio je pred sastanak da su male šanse za postizanje sporazuma između Grčke i njezinih kreditora na današnjem sastanku u Luksemburgu, što je uvjet da Ateni bude odblokirana isplata preostale tranše pomoći.

Njemački Bild prenosi i kako je Schaeuble, zajedno sa ministrima financija Belgije, Litve i Slovenije, izvršio pritisak na Grčku da ispuni obveze prema reformama koje je dala vjerovnicima kako bi dobila pomoć.

Po Schaeubleu, glavno je pitanje ispunjava li Grčka obveze iz postojećeg programa. “Samo na toj osnovi možemo dati raspoloživa sredstva. Važeće načelo je pomoć jedino u zamjenu za postignuća”, kazao je Schaeuble.

Grčki premijer Alexis Tsipras odgovorio je da je njegova Vlada maksimalno izašla u susret zahtjevima kreditora po pitanju reforme mirovinskog sustava i povećanja poreza, naglasivši da Atena neće oklijevati da kaže “ne” sporazumu koji ne bi predstavljao “častan kompromis”.

Tsipras: Katastrofalna politika

“Ako ne budemo imali častan kompromis i ekonomski održivo rješenje, preuzet ćemo odgovornost da kažemo ”ne” daljnjem provođenju jedne katastrofalne politike”, rekao je Tsipras u srijedu nakon razgovora s austrijskim kancelarom Wernerom Faymannom.

U svakom slučaju, Tsipras je odbacio mogućnost održavanja referenduma, navodeći da će Vlada i on osobno donijeti tešku odluku da li da prihvate sporazum ili kažu “veliko ne” nastavku katastrofalne politike.

“Postoji jedan izbor – rješenje koje je ekonomski održivo i koje može prihvatiti i društvo i parlament”, istaknuo je Tsipras, prenosi grčka agencija ANA.

U međuvremenu je veliki broj Grka, pred parlamentom u Ateni, održao prosvjed protiv mjera štednje i pružio podršku Tsiprasu i njegovoj vladi. Sudionici prosvjeda uglavnom su bili pristaše vladajuće stranke Syriza, javio je Reuters.

Austrija želi posredovati

Kancelar Faymann je prethodno, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Tsiprasom, rekao da će pokrenuti inicijativu da bude posrednik između grčke vlade i međunarodnih institucija.

Izražavajući punu podršku grčkom narodu, Faymann je ukazao da aktualnu krizu nisu izazvali oni koji primaju plaće ili mirovine i da je potrebno pronaći rješenje koje neće dalje produbiti siromaštvo i nezaposlenost.

“Moramo težiti prema rješenju, koje još nemamo. Obećavam da ću vas u potpunosti podržati”, rekao je Faymann, obraćajući se Tsiprasu.

Faymann se nešto ranije sastao i s grčkim predsednikom Prokopisom Pavlopulosom, koji je rekao da je veći dio demokratskih snaga u Grčkoj odlučan osigurati napredak zemlje u okviru eurozone i EU-a.

Socijalna kriza

Pavlopulos je upozorio da aktualna ekonomska kriza postaje socijalna kriza, dodajući da je zajednički cilj da se spriječi njezino daljnje produbljavanje.

Faymann je prvi šef vlade zemlje članice EU-a koji je posetio Atenu od izbora nove grčke vlade.

Uoči posjeta Ateni, Faymann je u intervjuu za grčku agenciju pozvao na okončanje politike ekstremne štednje u Grčkoj, ističući da bi izlazak te zemlje iz eurozone bilo najgore od svih mogućih rješenja.

On je kazao da se Grčkoj mora pružiti šansa da otplati dugove. Austrija je vrlo angažirana u Grčkoj i vrlo bi je skupo koštao otpis dugova.

Ukoliko bi došlo do otpisa 50 posto duga, koliko se spominje, austrijska država bi morala otpisati oko 4,5 milijardi eura.

Izvor: Al Jazeera i agencije