Sve teži život u Velikoj Britaniji

Prošla godina je bila dobra za britansku ekonomiju. Rasla je brže i više od očekivanja. No, u prvom kvartalu ove godine rast je podbacio.

Iako je ekonomija Otoka bolja od velike većine u Evropskoj uniji, građani kažu da život postaje sve teži, javlja iz Londona Jasmina Kos, novinarka Al Jazeere.

Glavna ekonomska tema u kampanji za parlamentarne izbore je način smanjivanja deficita.

Ima jedna dobra i nekoliko loših vijesti. Ukratko, to je opis stanja britanske ekonomije danas.

Ekonomija i dalje raste, ali slabije od očekivanja. U prvom kvartalu je porast bio tek 0,3 posto u odnosu na kvartal ranije.

Web dizajnerica Steph Bosset je kazala: “Plate ne rastu, ali sve postaje sve skuplje. To otežava život, pa se moramo više truditi da pronađemo jeftiniju hranu ili da smanjimo režije. Gasimo svjetla, činimo sve što možemo da štedimo.”

“Ekonomija postaje sve gora svake godine. Vrlo je teško, jer naši su kupci iz radničke klase, i sve im je teže kako godine prolaze. A time je sve teže i nama”, ocijenio je prodavač iz Londona, Marc Harold.

Rast dugova

Britanija je u mandatu sadašnje koalicije konzervativaca i liberalnih demokrata izašla iz recesije, ali i upala u rekordne dugove i na nivou države i građana.

“Javni dug države je blizu bilijun i pol funti, a posljednjih mjeseci Vlada se svake sekunde zaduživala za nove 2.500 funti. Javne financije ove zemlje, predviđa MMF, ostat će u deficitu barem do 2020.”, javlja Kos. 

“I građani sve više posuđuju, pa je tako prosječan dug po kućanstvu 55.000 funti, čak 20 posto korisnika kreditnih kartica zadužuje se da spoje kraj s krajem, a svakih šest minuta jedna osoba postane insolventna ili bankrotira.”

Ankete govore da je ekonomija, odmah nakon imigracije, najvažnija tema za birače. A sve stranke obećavaju smanjenje deficita.

Profesor Iain Begg je rekao: “Slažu se da se to mora učiniti, ali se ne slažu kojom brzinom. Konzervativna stranka brže želi smanjiti budžetski deficit nego Laburisti. I Škotska nacionalna stranka želi ići polako, jer bi inače mogle nastati teškoće. Tako da je pitanje koliko i kada, a ne da li to učiniti.”

Iako je konzervativna stranka tvrdila da provodi ozbiljne mjere štednje, kaže profesor Begg, u praksi to nije činila. Trošilo se iznad mogućnosti, a ekonomiju iznad vode velikim dijelom drži činjenica da Britanci i dalje vole svoj novac ostavljati u domaćim trgovinama, restoranima i kafićima. Rezova će, kaže, morati biti.

“Mnogo se u kampanji govorilo o tome trebali li u zdravstvo i obrazovanje ulagati više ili isto kao dosad. Ono što se skriva iza toga vjerojatni su rezovi u drugim javnim službama poput prijevoza, lokalne uprave ili čak i policije. A to su sektori drugog reda u ovim izborima”, ocijenio je profesor Begg. 

Političke stranke imaju ideje, no koliko su one sjajne – ni analitičari ni birači nisu sigurni.

Izvor: Al Jazeera