UN upozorava da gladuje 10 miliona Sirijaca

Organizacija Ujedinjenih naroda želi stati u kraj humanitarnoj krizi u Siriji, u kojoj, prema njihovim podacima, gladuje gotovo 10 miliona osoba. To je posljedica četverogodišnjeg rata u državi i nedostatka sigurnosnih koridora zbog čega je otežan pristup.

Međutim, pojedini Sirijci pronašli su način kako da pomognu sami sebi.

Hrana sa farme Al-Karama trebala bi nahraniti tek nekolicinu gladnih u Siriji. Izgrađena je Halepu, na teritoriju pod kontrolom opozicijskih snaga, prije osam mjeseci i 30-ak porodica redovno se opskrbljuje jajima sa farme.

Drugi ih kupuju i tako potpomažu njen opstanak.

„Cilj projekta je stvoriti zalihe hrane u Halepu kako bi se osigurali u slučaju blokade oslobođenih dijelova grada“, govori Mourad al-Shawakh, nadzornik farme Al-Karama.

“Pametna pomoć”

Sredstva je omogućila američka dobrotvorna fondacija čija se tzv. pametna pomoć sastoji u traženju najefikasnijih načina kako da se pomogne Sirijcima i zasnovana je na njihovim potrebama.

„Osigurana je opskrba hranom, ali i pružena sigurnost ljudima kojima pomažemo. Zato smo veoma posvećeni davanju ove vrste tzv. pametne pomoći“, ističe suosnivačica fondacije Lina Sergie Attar.

Ljudi u ratnim zonama, bez hrane, nisu podložni samo neuhranjenosti, nego i iskorištavanju. Jedan video prikazuje pripadnike pokreta Al Nusra dok hrane ljude, što je dio njihove osvajačke strategije.

Svjetski program hrane tokom ove godine dopremio je pomoć za više od 4,25 miliona građana Sirije, ali zbog ratnih djelovanja je veliki broj ključnih sirijskih područja postao nedostupan.

Različite taktike

Neki su toliko očajni u potrazi za hranom, pa jedu šta stignu. Tako je bilo u izbjegličkom kampu u Yarmouku, jednom od mnogih mjesta odsječenim za bilo kakvu vrstu pomoći.

„U Siriji vidimo različite taktike korištenja hrane kao oružja. Jedna je onemogućavanje proizvodnje i distribucije hrane, što uključuje i privredu i trgovinu. Druga je blokada pristupa humanitarnoj pomoći“, navodi Tara van Ho, istraživačica na Univerzitetu u Aarhusu.

Poljoprivrednici u Halepu su uz pomoć međunarodnih donatora, stvorili nešto održivo.

Samo u jednoj četvrti potrebno je prehraniti više od 4.000 osoba, a ta brojka raste.

Izvor: Al Jazeera i agencije