Prihodi ISIL-a ovise o iznudi, a ne o nafti

Najveći troškovi ISIL-a čine plaće, za koje, prema procjenama, mjesečno izdvaja između tri i 10 miliona dolara (AP)

Prihodi oružane grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL), prema procjenama New York Timesa, više su nego dovoljni za pokrivanje trenutnih troškova, uprkos očekivanjima da bi zračni udari i pad cijene nafte na svjetskom tržištu mogli poljuljati njihove finansije.

Analitičari RAND Korporacije, neprofitne organizacije koja istražuje javne službe, ukazuju da nafta nije nosilac zarade oružane grupe koja je zauzela ogromna prostranstva Iraka i Sirije i koja je aktivna u širem dijelu Bliskog istoka.

Prihodi grupe ISIL u brojkama

875 miliona dolara – procjena sredstava grupe ISIL od pada Mosula u junu 2014.

Procjena prihoda ISIL-a iz većih izvora tokom 2014.

600 miliona dolara – prihodi od iznude i poreza u Iraku

500 miliona dolara – ukradeno iz državnih banaka u Iraku

100 miliona dolara – prihodi od prodaje nafte

20 miliona dolara – otkupnina za otete osobe

Osnova priliva novca je iznuda i poreska politika – svakog dana ISIL na ovaj način inkasira više od milion američkih dolara.

Porast poreza

Gotovo polovina plaće uposlenika iračke vlasti otpada na porez, a prošle godine prihodi iz ovog izvora iznosili su najmanje 300 miliona dolara. Na ugovore i druge poslove i prihode kompanija određena je stopa od 20 posto poreza.

U vrijeme kada su oslabili drugi izvori prihoda, poput novca od banaka i prodaje nafte, ISIL je podesio navedene poreze kako bi dobio više novca.

Naftna infrastruktura pod kontrolom grupe ISIL, a naročito rafinerije, bila je meta zračnih udara međunarodne koalicije koju predvode Sjedinjene Američke Države. Prihodi od nafte pali su na gotovo dva miliona dolara sedmično, no oružana grupa nije ovisna samo o zaradi od ovih energenata.

Zapravo, većina proizvodnje koristi se za vlastite potrebe. Ranije cifre prodaje nafte pokazuju kako je ISIL već ranije prodavao naftu po daleko povoljnijim uvjetima od onih koji su prisutni na lokalnim tržištima; naprimjer, prodavali su naftu jeftinije u Kirkuku nego u Mosulu.

Bez investicija

Najveći troškovi koje ISIL ima su plaće, za koje, prema procjenama, mjesečno izdvaja između tri i 10 miliona dolara. Oružana grupa također investira u policijske institucije poput komiteta, potom u medije, sudove i regulaciju tržišta – ali nudi minimum usluga.

Izbjegava investirati u infrastrukturu jer ona može biti laka meta napadima, a teritorija koju drži pod kontrolom brzo može biti promijenjena.

Kako navodi New York Times, ISIL minimizira svoje troškove tako što pljačka protivničku vojnu opremu, oduzima zemlju i infrastrukturu i daje relativno niske plaće.

Također, grupa ograničava svoju izloženost i ranjivost mijenjajući svoje operacije sa širenja teritorije na jačanje terorističkih aktivnosti.

Gubitak Tikrita prošlog mjeseca, naprimjer, nije zaustavio ISIL da pokrene napade u drugim dijelovima Iraka i Sirije, te da zauzme irački grad Ramadi ovog vikenda.

Izvor: Agencije