Mijanmar odbija krivnju za migrantsku krizu

Većina migranata na Indijskom okeanu su Rohinje (EPA)

Mijanmar je odbio da preuzme krivicu za eskalaciju migrantske krize i doveo u pitanje prisustvo predstavnika te zemlje na samitu koji se kasnije ovog mjeseca održava na Tajlandu, na kojem će biti riječi  o rješavanju vanredne situacije zbog koje hiljade izbjeglica plutaju morima.

“Ne ignoriramo problem migranata, ali će naši čelnici odlučiti da li će prisustvovati sastanku ovisno o tome o čemu će se na njemu razgovarati”, kazao je major Zaw Htay, direktor Ureda predsjednika Mijanmara.

“Nećemo prihvatiti optužbe koji neki iznose da je Mijanmar izvor problema”, dodao je on.

Brodovi u kojim se nalazi više od 2.000 očajnih i gladnih izbjeglica, proteklih sedmica stigli su na Tajland, u Maleziju i Indoneziju, a smatra da se da hiljade migranata i  dalje plutaju morima nakon što je provedena akcija protiv krijumčarenja ljudi. Zbog te akcije, kapetani brodova i krijumčari napustili su brodove i ostavili migrante na moru.

Veliki broj ljudi na prenatrpanim brodovima su Rohinja muslimani, koji bježe od progona u Mijanmaru. Osim njih, na brodovima je veliki broj stanovnika Bangladeša koji bježe od siromaštva.

Bijeg u Maleziju

Obje grupe žele doći do Malezije, većinski muslimanske zemlje koja je proteklih godina primila više od 45.000 Rohinja, ali koja sada tvrdi da više ne može primati dodatne izbjeglice. Indonezija i Tajland su naveli slične stavove.

Sve tri zemlje imaju spremne mornarice raspoređene na granicama teritorijalnih voda, kako bi odbili brodove sa migrantima ili proveli takozvanu “politiku pomaganja”, prema kojoj se drugim brodovima dopremi voda i hrana, a zatim ih upute u pravcu drugih zemalja.

Mijanmar pokušava da skrene krivicu za trenutnu krizu na susjedne zemlje.

“Iz humanitarnog ugla, tužno je da ove ljude neke zemlje vraćaju na more”, kazao je Zaw Htay, direktor Ureda mijanmarskog predsjednika Theina Seina, koji se nije javno oglasio po pitanju krize od kad je eskalirala 1. maja.

Novinarka Al Jazeere Florence Looi javlja iz Yangona da Vlada insistira na tvrdnji da je kriza problem krijumčarenja ljudi te da nema dokaza da su migranti Rohinje, čak i ako oni tvrde da jesu.

” stvari, direktor Ureda predsjednika kaže da druge zemlje pokušavaju da prebace krivicu na Mijanmar”, dodala je ona.

Tajland je za 29. maj organizirao regionalni sastanak sa zvaničnicima 15 zemalja, kako bi se razgovaralo o “korijenu uzroka nepravilne migracije u Indijskom okeanu”.

Mijanmar ne želi na samit

Zaw Htay je kazao u petak da Vlada Mijanmara “neće učestvovati na regionalnom sastanku u Tajlandu ako se ime ‘Rohinje’ spomene u pozivnici”.

On je optužio vlade da pokušavaju da prikriju svoje probleme krijumčarenja ljudi i ropstva prebacivanjem krivice na Mijanmar.

U subotu kazao da zvanična pozivnica za regionalni samit još nije stigla.

Ujedinjeni narodi su u petak upozorili na “plutajuće mrtvačke kovčege” i pozvali su regionalne čelnike da na prvo mjesto stave ljudske živote. Sjedinjene Američke Države su pozvale vlade da ne odbijaju nazad na more brodove koji stignu do njihovih voda.

“Najveće kršenje ljudskih prava čine korumpirani zvaničnici koji su uključeni u aktivnosti krijumčarenja ljudi i koji sarađuju sa organizacijama koje krijumčare ljude”, rekao je Zaw Htay.

Tajlandske vlasti, dugo optuživane da ignoriraju problem krijumčarenja ljudi jer ih krijumčari podmićuju, pokrenuli su 1. maja akciju protiv krijumčara nakon što su otkrili desetke tijela zakopanih u kampovima krijumčara u džunglama na granici Tajlanda i Malezije.

Deseci tajlandskih zvaničnika je uhapšeno, a više od 50 policajaca je pod istragom zbog sumnji da su povezani sa tim nelegalnim aktivnostima.

UN je za Rohinje kazao da su jedna od najprogonjenijih manjina na svijetu. Decenijama su Rohinje u Mijanmaru bile žrtve diskriminacije budustičke većine, koju je odobravala država. Kako im je prema državnom zakonu uskraćeno državljanstvo, oni su praktički stanovnici bez države.

U protekle tri godine je u napadima na Rohinje ubijeno stotine pripadnika te manjine, a otprilike 120.000 Rohinja je pokušalo napustiti zemlju koristeći brodove krijumčara ljudima, kako bi se dokopali drugih zemalja.

Samo ime Rohinje je tabu u Mijanmaru, gdje iz zovu “Bengalcima” i gdje insistiraju da su oni ilegalni imigranti iz Bangladeša, iako su Rohinje generacijama živjele u uglavnom budističkoj azijskoj zemlji.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Indonezijske vlasti omogućile su sklonište, hranu i medicinsku pomoć stotinama migranata spašenih uz obale te zemlje.

Published On 16 May 2015
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO