Prvi samit EU i Ukrajine održan u Kijevu

Prvi samit Evropske unije i Ukrajine održan je u Kijevu nakon što je država domaćin sastanka potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Evropa očekuje provođenje reformi u Ukrajini, koja, pak, od Evrope traži združenu i konkretnu akciju protiv Rusije.

Kijev je spreman ispuniti obaveze prema EU i u narednih pet godina doći do pozicije kandidata za članstvo, poručio je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko sa prvog samita posvećenog njihovom evropskom putu.

„To je ključni cilj koji nas motivira u reformama. To je ključni cilj naše strategije do 2020. i na tom putu imamo bezrezervnu podršku naših sugrađana“, istakao je.

No, ne svih građana – na istoku proruski separatisti ne odustaju od ideje odcjepljenja. Porošenko traži slanje mirovnih trupa na istok zemlje, a takve je zahtjeve Evropa do sada odbijala.

Diplomatski napori

Oni koji nisu prestali slati svoje trupe u Ukrajinu, iako su se na to obavezali sporazumom iz Minska, jesu Rusi, kazao je Donald Tusk, predsjedavajući Evropskog vijeća, nakon održanog samita.

„Zabrinuti smo zbog informacija koje primamo o tome da rusko oružje i dalje stiže u istočnu Ukrajinu. Nastavit ćemo s diplomatskim naporima. Od Ruske Federacije očekujemo da ispuni svoje obaveze, što uključuje i povlačenje ruskih vojnih snaga i opreme“, rekao je.

Od Ukrajine, pak, EU očekuje dosljednost u provođenju ekonomsko-socijalnih reformi.

„Važno je provođenje reformi. Važno je boriti se protiv korupcije jer, ako Ukrajinci žele živjeti u boljoj Ukrajini i u EU, moraju biti društvo bez korupcije. To je jedna od najvažnijih stvari, ne samo Ukrajincima, već i Europljanima“, poručio je predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker.

Obavezavši se na reforme, Ukrajina je postala kandidat za međunarodne kredite vrijedne milijarde eura. Da bi postala zvanični kandidat za članstvo u Uniji, u narednim je godinama čekaju bolni rezovi.

Granatiranje sela Širokine

Posmatrači Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) saopćili su da su bili svjedoci najintenzivnijeg granatiranja sela Širokine u istočnoj Ukrajini otkad su tamo otpočele borbe sredinom februara, kao i pokreta teškog naoružanja.

Dvije jake eksplozije na 300 metara od jednog od njihovih posmatračkih punktova, stacioniranog 1,5 km od Širokina, koje je pod vlašću ukrajinskih snaga, primorale su posmatrače OSCE-a da promijene lokaciju, prenosi AFP.

U izvještaju OSCE-a s lica mjesta kaže se kako je “u posljednjih 12 sati registrirana sporadična ili kontinuirana razmjena vatre”, u koju su uključeni ručno naoružanje, mašinke, minobacači od 82 i 120 mm te tenkovi.

Širokine se nalazi blizu strateški važnog grada Mariupolja i često je bilo scena kršenja prekida vatre dogovorenog između sukobljenih strana u februaru, prenosi Tanjug.

Tenkovi i transporteri

Jedna bespilotna letjelica OSCE-a u nedjelju je uočila jedanaest tenkova i četiri oklopna transportera ljudstva (APC) proruskih snaga, koji su se kretali kroz selo Kulikove, 15 kilometara sjeverno od sela Širokine.

Tokom prethodna tri dana OSCE-ova bespilotna letjelica uočila je 17 tenkova, tri haubice i 60 transportera u oblasti koju kontroliraju proruske snage, 50 km sjeverno od sela Širokine.

Februarskim mirovnim sporazumom predviđeno je da teško naoružanje bude povučeno sa linija fronta.

U posljednjih godinu dana u konfliktu u istočnoj Ukrajini je, prema podacima Ujedinjenih naroda, poginulo više od 6000 osoba, dok je više od milion moralo napustiti svoje domove.

Izvor: Agencije