Nepoznanice o trgovačkom sporazumu EU i SAD

Trgovinsko i investicijsko partnerstvo Evrope i Sjedinjenih Američkih Država bila je tema konferencije Odbora hrvatskog parlamenta za evropske integracije.

O sporazumu o slobodnoj trgovini pregovara se gotovo dvije godine. Na konferenciji je rečeno kako bi taj sporazum Evropskoj uniji na godišnjem nivou, trebao donijeti gotovo 120 milijardi eura dodatnih prihoda, nova radna mjesta te povećati standarde i nove izvozne prilike za male i srednje kompanije, javlja Ivana Brkić Tomljenović, novinarka Al Jazeere.

Protivnici sporazuma, pak, tvrde kako je skrojen za velike američke korporacije i kako će otvoriti vrata GMO proizvodima na evropsko tržište, a donijeti nesigurnost za radnike.

Četrdeset hiljada sadnica porodica Gajski i ove godine uzgaja prema provjerenom receptu. Što manje pesticida, to bolje. Još nekoliko sedmica su zelene, ali uskoro će dobiti crvenu boju i primamljiv miris.

“Trebamo ih zaštititi sredstvima protiv raznih bolesti, ali dajemo im i gnojivo za rast i razvoj. Trudimo se da naše jagode budu što više domaće”, kazala je Nives Gajski.

Pesticidi, odnosno sigurnost hrane, jedna je od tema pregovora o stvaranju najveće trgovinske zone, bez carina između Evropske unije i SAD-a.

Prednosti i mane

U Evropi se mnogi boje da bi im mogli biti nametnuti niži američki standardi. Drugi vide samo prednosti u sporazumu.

“Jeftiniji proizvodi, lakša kupovina, korist za male poduzetnike, to su argumenti zagovornika sporazuma. Skeptici se boje više pesticida u hrani, neoznačenih genetski modificiranih organizama, američke piletine, tretirane klorom”, javlja Brkić Tomljenović.

Istinu o pregovorima čuva tajna soba, kojoj je pristup dobilo dvoje hrvatskih zastupnika u Evropskom parlamentu. Bilješke vode na posebnom papiru. Dosad su pregledali na stotine dokumenata.

Mobitele ne smiju unositi, kaže Biljana Borzan, zastupnica socijaldemokrata. Komisija je, kaže, obećala da će braniti evropske standarde u prehrani. Ali bi problem, smatra, mogao nastati u definiranju zlatne sredine.

Borzan kaže: “To je primjer piletine, gdje Amerikanci ne žele našu piletinu, koja je tretirana vrućim zrakom, kako bi se otklonili štetni mikroorgranizmi, jer smatraju da ta metoda nije dovoljno efikasna. A ni mi ne želimo njihovu piletinu, koja je tretirana klorom.”

Prihodi od sporazuma

Komisija tvrdi da će ugovor donijeti ekonomski napredak i rast zaposlenosti. Procjenjuju da bi zarada za uniju bila gotovo 120 milijarda eura na godinu, a za SAD nešto manje. Prosječno kućanstvo u Uniji moglo bi biti bogatije za 545 eura godišnje, a za gotovo sto eura više američka porodica.

U hrvatskoj vladi pregovore odobravaju, iako bez studije, ne znaju kakve bi tačno efekte imao ugovor.

“Prvenstveno će omogućiti malim i srednjim poduzetnicima olakšan pristup velikom američkom tržištu”, rekao je Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih poslova Hrvatske.

Robna razmjena između Hrvatske i SAD-a je mala. U prošloj godini, hrvatski izvoz, i to najviše oružje i lijekovi, dosegli su 269 miliona eura.

U Hrvatsku je, pak, uvezeno američkih proizvoda u vrijednosti manjoj od 190 miliona.

Hrvatski zastupnik iz redova zelenih vidi opasnost u mnogim poglavljima kontroverznog sporazuma.

Davor Škrlec iz Održivog razvoj Hrvatske je rekao: “Najveći problem je taj ISDS. Mehanizam po kojem kompanije mogu tužiti državu članicu, a s druge strane nemamo ekvivalent gdje se štiti radnika.”

Usuglasi li se sporazum, moraju ga izglasati Evropski parlament i vijeće. No, ako samo jedan nacionalni parlament bude protiv ugovora, neće proći.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO