Miami – od močvare do magneta za turiste

Grad je 26. marta 1915. osnovao Carl Fisher (Getty Images)

Miami Beach nekoć je bio maleni komad pjeskovita tla okružen močvarom, ali u stogodišnjoj povijesti izrastao je u prestižno turističko odredište i omiljeno mjesto za uživanje u životu.

Rijetko je koji tako malen komad zemlje imao tako bogatu povijest. “To je jedna od najnevjerojatnijih priča o gradnji gradova u Americi“, kaže povjesničar Seth Bramson.

Zemlju na kojoj je danas Miami Beach kupili su otac i sin Henry i Charles Lum 1870. godine kad je bila tek potencijalno obradivo zemljište.

Grad je 26. ožujka 1915. osnovao Carl Fisher, poduzetnik s vizijom. Jedanaest kilometara dug otok ispred južne obale Floride želio je pretvoriti u turistički raj – utočište za slavne osobe, bogate umirovljenike i mlade koji se žele provoditi.

Od 35 centi do 500 miliona dolara

Vrijeme je pokazalo da je bio u pravu. Henry i Charles Lum za jutro zemlje morali su izdvojiti 35 centi. Danas bi ga platili 500 milijuna dolara, prenosi Hina.

Oko glavnog otoka postupno je izgrađeno nekoliko manjih umjetnih otoka i povezano nizom mostova. Područje je postalo raj za milijunaše, uključujući mafijaškog šefa Ala Caponea, pop zvijezdu Gloriju Estefan i sportske zvijezde poput Shaquillea O'Neala.

Velika Depresija imala je malo utjecaja na Miami Beach, oazu usred krize. Tada je izgrađeno nekoliko hotela, većina u art deco stilu prema kojem je Miami Beach danas poznat. Stvorena su mnoga radna mjesta.

Tijekom Drugoga svjetskog rata Miami Beach postao je centar za obuku. Vojnici s plinskim maskama na plažama su zamijenili turiste.

“Ovo je mjesto postalo Camp Miami Beach. Grad je preuzelo ratno zrakoplovstvo, a ovdje se obučavalo više od 60 posto svih američkih ratnih pilota i članova posade”, rekao je Bramson.

Hoteli u pastelnim bojama, danas gradski simboli, tada su bili vojarne.

Pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih Miami Beach je postao centar showbusinessa i prerastao reputaciju “Božje čekaonice” za umirovljenike. Frank Sinatra i Elvis pjevali su u hotelu Fontainebleau, koji je ostao suvremena gradska znamenitost.

Poroci Miamija

Tada je 22-godišnji boksač Cassius Clay trenirao je u slavnoj dvorani u Petoj ulici uoči svoje prve borbe za naslov svjetskog prvaka u teškoj kategoriji. Dan nakon što, na iznenađenje sviju, osvaja titulu protiv prekaljenog Sonyja Listona u Miamiju, objavljuje da prelazi na islam i mijenja ime u Muhamed Ali.

Pad je slijedio osamdesetih kad se turističko odredište pretvorilo u središte ilegalne trgovine – prvo marihuanom, potom kokainom.

Mjesto u kojemu je 1947. umro Capone počelo je nalikovati njegovu Chicagu iz dvadesetih godina prošlog stoljeća. Divljanje kriminala u Miamiju poslužilo je kao nadahnuće za film “Lice s ožiljkom” i televizijsku seriju “Poroci Miamija”.

Paralelno s impresivnim razvojem Miami Beacha, grad Miami, smješten na kopnu s druge strane, postao je jedan od najvećih komercijalnih centara u Americi. Kriminal je cvao.

Vrijednost trgovine kokainom godišnje je iznosila oko 20 milijardi dolara, a u Miamiju se u 365 dana dogodilo 621 ubojstvo – najviše u nekom američkom gradu. Časopis Time tada je objavio naslovnicu s porukom “Izgubljeni raj”.

Zamjenik direktora muzeja HistoryMiami opisao je kako je grad izgledao u javnoj svijesti. “Iznenada, Miami je postao seksi, opasan, ali privlačan. Svi su željeli živjeti tim načinom života – s automobilima, ženama, hotelima, plažama, tropskom klimom. Za Amerikance je to bila egzotika.”

Borba s kriminalom

No, kad su nevini ljudi počeli gubiti živote u unakrsnoj vatri, vlasti su bile prisiljene reagirati. Počela je borba s kriminalom. Prikazana je u seriji “Poroci Miamija”, u kojoj trojica policajaca – plavokosi, crni i latino, predstavljaju grad kao preteču suživota međurasne zajednice.

Miami Beach vratio je ugled turističkog centra devedesetih godina zahvaljujući, među ostalim, i slavnim osobama poput dizajnera Giannija Versacea.

Njegova 35 milijuna dolara vrijedna palača postala je simbol Ocean Drivea, najpoznatije gradske ulice uz obalu, sada krcate “lijepim ljudima”, luksuznim automobilima i preplanulim tijelima.

Međutim, Versaceovo ubojstvo 1997. na stubištu ispred palače bilo je podsjetnik na tamnu mrlju u kriminalnoj prošlosti grada.

Danas su hoteli skupi. Nekoliko muzeja i velikih galerija u međuvremenu je Miami Beachu dalo i drugu dimenziju, više od bezbrižnog ‘partijanja’, sunčanja i opsesije tijelom.

Izvor: Agencije