Grčka traži pomoć za milion imigranata
Zvanična Atina je od Evropske unije zatražila pomoć u rješavanju problema imigranata. Procjenjuje se da u Grčku, koja se pokušava izboriti s ekonomskom krizom, svake godine dođe 50.000 imigranata, među kojima su mnoge izbjeglice. Od Evrope traži da promijeni propise na osnovu kojih mogu zatražiti politički azil.
Jednostavno pecivo od brašna i vode Muhameda Shabira podsjeća na dom. Obrok dijeli s drugim Pakistancima s kojima stanuje u podrumu u predgrađu glavnog grčkog grada. Shabir pokušava zaboraviti ono što je doživio tokom devet mjeseci provedenih u pritvornom centru Amigdaleza i ono što se dogodilo sunarodnjaku s kojim je bio pritvoren.
“Iza rešetaka je proveo 20 mjeseci. Kad su ga pustili, dali su mu mjesec dana da napusti Grčku. Ali, opet su ga uhapsili. Rekao je policiji da mora raditi i slati novac majci, sestri i bratu, ali niko ga nije slušao. Tri sata nakon što su ga vratili u centar, objesio se”, priča Shabir.
Drugo samoubistvo u centru u dva mjeseca dokaz je neuspjeha politike pritvaranja ljudi koji nisu počinili nikakav zločin na neodređeno vrijeme, politike koja se primjenjuje čak i na maloljetnike i azilante. Ignoriranje evropskog ograničenja pritvora od 18 mjeseci najnovija je metoda Grčke za rješavanje problema ilegalne imigracije.
‘Deset naprema jedan’
“Vijeće Evrope kritizira Grčku zbog toga što pritvara imigrante na duže od 18 mjeseci. Ali, promjena vlade donijela je i promjenu politike. Ovaj kamp se zatvara. Vlasti iz njega puštaju 30 osoba dnevno”, javlja iz Atine novinar Al Jazeere John Psaropoulos.
Pušteni iz kampa neće biti deportirani u narednih šest mjeseci, jer ne posjeduju putne dokumente. Nova ljevičarska Vlada razmatra ideju o pretvaranju pritvornih centara u otvorene kampove, što bi imigrantima omogućilo da rade na obližnjim poljima.
Od Evrope traži da promijeni propise i dozvoli onima kojima je potrebna politička zaštita da se prijave za azil bilo gdje u Evropi, a ne samo u Grčkoj.
“Grčka ima deset miliona stanovnika, plus milion imigranata. Ovaj omjer, deset naprema jedan, nema nijedna druga evropska država. Zar ne shvataju u čemu je problem? I to usred krize… Ovdje nije riječ o rasizmu, jednostavno to ne možemo podnijeti”, kaže ministar za javni red Yannis Panousis.
Dok su na vlasti bili konzervativci, svrha ovih centara bila je odvraćanje imigranata. Taj plan nije uspio, jer je onima koji bježe od rata i siromaštva prijetnja pritvorom najmanji problem.
Dobijanje boravišne dozvole, poput one koju imaju Shabirovi prijatelji, malo je vjerovatno, čak i sada, nakon promjene vlasti. Ali, on se i dalje nada da će mu se sreća nasmiješiti.
Izvor: Al Jazeera