Građani Izraela o prilikama u zemlji
Izrael će 17. marta ponovno na izbore. Vlada Benjamina Netanyahua odlučila je na polovini mandata testirati svoju političku snagu. U sjenci politike često ostaje ljepota zemlje, i to kako je sami građani doživljavaju.
Na suhoj zemlji Bliskog istoka prije 67 godina počela se graditi država Izrael. Danas zemlja plodnih polja, modernih autocesta, gradova u koje dolaze hiljade turista, stranih investicija, izmiješanih kultura doseljenika koji su nastanili ova područja…
Amit smatra Tel Aviv ne samo svojim, nego jednim od najljepših i najperspektivnijih gradova na svijetu, u kojem kao IT stručnjak, kaže, ima odličan život.
“Vidite ovu zgradu? Puna je start-up kompanija. Sa gotovo sedam miliona stanovnika, Izrael je u tom segmentu treća zemlja, nakon Kine i SAD-a. To nije samo pitanje politike, nego i sposobnosti”, istakao je Amit.
Dramatične podjele društva
Obrazovanje je odlično, kao i perspektiva zemlje, slaže se njegov sugrađanin Matan, ali smatra da su političke i socijalne podjele društva dramatične. Tvrdi da u Izraelu dobro žive bogataši i Jevreji, a ostali se suočavaju sa svakodnevnom borbom za pristojan život. Iako se mnogo gradi, stan je većini građana, tvrdi, nedostižan cilj.
“Cijene stanova porasle su 80 posto posljednjih nekoliko godina i za ljude moje dobi, čak i ako dolaze iz više srednje klase, izuzetno je teško kupiti stan”, kazao je Matan.
Objašnjava da su troškovi visoki, a 50 posto građana zarađuje manje od 1.000 dolara mjesečno, što nije dovoljno za kvalitetan život. Mihal je psihoterapeutkinja i dobro zarađuje, voli život u Izraelu, ali smatra da bi on mogao biti još bolji.
“Ljudi su stvarno nevjerovatni, ali teško je sa svim tim porezima, davanjima za vojsku… Kada bismo promijenili način života i mišljenja, kako nas doživljavaju naše komšije na Bliskom istoku i ekonomija, bili bi mnogo bolji”, rekao je Michal.
Opterećuje je, kaže, politička situacija, u kojoj je i danas religija važnija od čovjeka. Pitanje jesi li Arap ili Jevrej izvor je neprestane diskriminacije, nastavlja Sami, koji živi u većinski arapskom dijelu Jafi, koji izgleda zapuštenije od ostatka Tel Aviva, ne samo zato što je riječ o historijskom dijelu grada.
Sve u funkciji podjele
“Tel Aviv-Jafa je jedan grad, ali arapska područja u ovom gradu su društveno i ekonomski zapostavljena. Vide te podjele i turisti, koji dolaze ovdje, ali ignoriraju ih, jer svima je, umjesto patnje, lakše zapamtiti odlične noćne klubove, restorane…”, rekao je Sami.
Tvrdi da je sve u funkciji podjele, pa i zakon koji, naprimjer, ne podržava instituciju civilnog, nego samo vjerskog braka.
“Ako se zaljubite u drugu stranu – naprimjer, jedno je kršćanin, a drugo musliman – civilni brak možete sklopiti samo ako odete u neku drugu državu i onda se vratite nazad”, zaključio je Sami.
“I, na kraju, iako se nama često ovaj dio svijeta čini dalekim i stranim, čini se da smo mi njima, sudi li se prema ovim pločama u podu, mnogo bliže”, izvijestila je iz Tel Aviva reporterka Al Jazeere Mirjana Hrga.
Izvor: Al Jazeera