Nastavljeno povlačenje teškog oružja u Ukrajini

Tri ukrajinska vojnika su ubijena, a sedam ih je povrijeđeno u borbama na istoku Ukrajine u posljednja 24 sata, čemu su prethodila dva dana zatišja, koja su pojačala nade za očuvanje dogovorenog primirja.

Ipak, nastavljeno je povlačenje teškog oružja, što je pozdravio i OSCE koji nadgleda provođenje sporazuma.

Međutim, ukrajinski predsjednik Petro Porošenko ocijenio je da će, ako mirovni sporazum i zaživi, vojna prijetnja sa istoka ostati. Proruske pobunjenike optužio je za kršenje primirja.

Ukrajinske vlasti optužuju pobunjenike da artiljeriju povlače na dijelove odakle mogu da je vrate u roku pola sata. Kijev je oprezan.

“Već smo povukli dio našeg oružja. Proces se nastavlja. Ako ne vidimo primjerenu akciju s pobunjeničke strane, vratićemo to oružje kako bismo branili naše ljude koji su ostali na prvoj liniji. Opet ističem da se oružje povlači, ali naše jedinice naoružane vatrenim oružjem ostaju na pozicijama”, kaže Andrij Lisenko, glasnogovornik ukrajinske vojske.

Slanje oružja Ukrajini i dalje je jedna od opcija, izjavio je šef britanske diplomatije Philip Hammond. Od situacije zavisi da li će biti proširene trenutna tehnička i pomoć u obuci.

“Rusija se trenutno ne ponaša u skladu sa obavezama sporazuma iz Minska. Tačno je da se posljednjih nekoliko dana sukob utišao, što pozdravljamo, ali vidimo znakove pregrupisanja, dodatnog opremanja i pripreme separatističkih snaga. Još na terenu ne vidimo znakove koji ukazuju na trajni odmak od borbe. Zasto moramo biti spremni na mogućnost daljnjih napada”, navodi Hammond.

Broba protiv bankrota

U međuvremenu, Ukrajina se suočava sa sve većim ekonomskim pritiskom nakon što je Centralna banka te zemlje nakratko obustavila deviznu trgovinu, što je samo ubrzalo pad vrijednosti ukrajinske grivne.

Osim sve teže inflacije, građani su suočeni i sa mogućim prekidima u isporukama gasa iz Rusije.

Povlačenje ukrajinskih trupa, koje se udaljavaju od linije fronta, pojačava nade o potpunom primirju na istoku zemlje.

Baš dok se jedna borba stišava, druga postaje sve glasnija – borba protiv bankrota. Vrijednost državne valute je u slobodnom padu.

“Ako pogledamo izvještaje koji pokazuju da su obični građani zabrinuti, da sa sobom nose veće svote novca, tada je jasno da je ova ekonomija dovedena do ruba bankrota”, upozorava Jane Foley, devizni strateg Rabobanke.

Nekontrolisana inflacija

Valerija Gontareva upravlja velikom količinom novca. Ona je guvernerka ukrajinske Centralne banke. Način na koji novac koristi izazvao je mnogo rasprave, jer je u srijedu centralna banka zabranila deviznu trgovinu.

Za samo nekoliko sati, nakon oštre kritike premijera Arsenija Jacenjuka, odluka je poništena. Tako se grivna našla na još tanjem ledu bez ikakvog razumnog uporišta, tvrdi guvernerka.

“Ovi iracionalni potezi povezani su isključivo sa iracionalnim ponašanjem tržišta koje više pokreću strah i špekulacije, nego razumno shvatanje trenutne situacije”, kaže Gontareva.

Ukrajina je suočena sa nekontrolisanom inflacijom valute, čija je vrijednost prepolovljena prošle godine.

Osim što im treba veliki broj novčanica da kupe osnovne namirnice, Ukrajinci su suočeni i sa mogućom nestašicom plina.

Ruski Gazprom dobio je 15 miliona dolara iz Ukrajine za nastavak isporuke. No, to je dovoljno tek za jedan dan isporuke, objavili su iz te firme, iz koje su najavili da će obustaviti isporuku Ukrajini.

Avansno plaćanje

Zahtijevali su da do kraja sedmice iz Kijeva avansno dobiju novac za mart. Ukrajina Rusiji unaprijed plaća mjesečne troškove isporuke plina, što je dio tzv. zimskog paketa.

Prema tom sporazumu, Kijev je krajem prošle godine platio više od tri milijarde dolara duga, dok se Moskva obavezala da će osigurati stabilnu isporuku do početka aprila.

No, Ukrajina sada optužuje Rusiju da joj isporučuje znatno manje plina od dogovorenog.

Za ruskog predsjednika Vladimira Putina, računica je prosta.

“Ukoliko Ukrajina ne plati, Gazprom će obustaviti isporuke. Naravno, to može ugroziti isporuke i za naše evropske partnere”, upozorava Putin.

Evropa trećinu potreba za plinom zadovoljava iz Rusije, a blizu 40 posto tih isporuka ide preko Ukrajine. Razlog više da se u cijelu priču umiješa i MMF. Do sada su obećali Ukrajini finansijsku pomoć od 17 milijardi dolara, a spremni su da pomognu i u rješavanju valutne krize.

I bez strane pomoći, Ukrajina mora sama rješavati vlastite probleme.

“Čak i ako se riješi kriza sa Rusijom, Ukrajina mora mnogo raditi na ekonomskim reformama, naročito kad je riječ o borbi protiv korupcije”, objašnjava Jane Foley.

Mnogi ekonomisti vjeruju da, nakon što se okončaju oružani sukobi, Ukrajinu očekuje dug put do ekonomskog oporavka, sličan onom na kojem se trenutno nalazi Grčka.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO