Pola stoljeća od ubistva Malcoma X

U vrijeme borbe za ljudska prava, Malcolm X je bio čovjek kojega su jednako voljeli i mrzili. Na današnji dan prije točno 50 godina ubijen je u njojorškoj četvrti Harlem.

Radi se o jednoj od najkontroverznijih povijesnih ličnosti SAD-a. On je bio glas ‘crnoga gnjeva’.

“Kao muslimani vjerujemo da je najbolji i jedini razuman način razdvajanje, a ne integracija”, rekao je u jednom istupu.

Organizator i intelektualac, Malcolm X tražio je nešto drugačije, nešto više za crnce u Americi. S rastom društvene svijesti o civilnim pravima 60-ih godina, govorio je o crnačkoj moći.

U pitanje je doveo ideju Martina Luthera Kinga da se samo nenasiljem može doći do promjene. Zgrada na mjestu na kojem je ubijen sada je Centar koji nosi njegovo ime.

Ublažio stavove nakon puta u Mekku

U samoj zgradi mogu se vidjeti murali na temu važnih trenutaka iz njegovog života, uključujući i put u Mekku, nakon čega je ublažio svoje stavove.

U Sjedinjene Države se vratio kao El-Hajj Malik El-Shabbazz. Isticao je vrijednost crnačkog života. To je poruka koja nailazi na odjek i 50 godina nakon njegove smrti.

“Policajci su nedavno ubili nekoliko mladića crnaca. Ako pogledate kampanju dizanja svijesti o vrijednosti života crnaca, Malcolmova je bila afirmacija crnačkog života. To je sama bit njegovog djelovanja”, kaže Zaheer Ali, član projekta ‘Malcom X’ sa Sveučilišta Columbia.

Njegovo ubojstvo šokiralo je sve. Trebao je održati politički govor, a nekolicina ljudi je uletjela pucajući. Imao je više od 20 prostrijelnih rana.

Danas ulice, škole i biblioteke nose njegovo ime. Na Buleveru Malcolma X u Harlemu mnogi prolaznici svjesni su njegovog značaja.

“Dok god ijedan čovjek ne zna za njega, to nije dovoljno. Dakle, trebalo bi širiti znanje o njegovom učenju”, kaže jedan prolaznik.

Poruka ljubavi i jedinstva

“On nije bio čovjek jedne dimenzije. Ljudi su ga voljeli. Njegova konačna poruka bila je o ljubavi i jedinstvu. To je moćna poruka”, smatra druga prolaznica.

Nakon njegove smrti, New York Post opisao je Malcolma X kao “briljantnog, divljeg, ekscentričnog i nepredvidivog”. Njegova autobiografija, objavljena nakon smrti, i dalje je jedna od najutjecajnijih knjiga prošlog stoljeća.

Dakle, njegova poruka je imala veliki utjecaj. “Crnačkoj zajednici, kao i svakoj drugoj zajednici zainteresiranoj za socijalnu pravdu, potrebni su ljudi poput Malcolma X. Potrebno je više takvih ljudi. Nije nam potrebna jedna, mesijanska ličnost”, smatra Zaheer Ali.

Ime Martina Luthera Kinga u svijetu je možda poznatije i prepoznatljivije. Ipak, Malcolm X ostaje ikona, trajni podsjetnik na borbu koja se vodila, a neki će reći, koja se vodi i danas.

Izvor: Al Jazeera i agencije