Porošenko spreman proglasiti vanredno stanje u Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko izjavio je u srijedu kako je spreman proglasiti vanredno stanje na cijeloj teritoriji države u slučaju neuspjeha mirovnog samita u Minsku, gdje će Ukrajina i Europljani govoriti “u jedan glas”.

“Sve će ovisiti o rezultatu samita – ili ćemo zaustaviti agresora diplomatskim putem, ili potpuno drugačijim režimom. Svi smo – Vlada, Parlament i ja – spremni proglasiti vanredno stanje na cijeloj teritoriji Ukrajine u slučaju eskalacije sukoba”, rekao je on na sastanku Vlade nekoliko sati prije susreta s čelnicima Rusije, Njemačke i Francuske u Minsku.

“Mi smo za mir, ali ako je potrebno, razbit ćemo neprijatelja. Ako moramo braniti našu zemlju, to ćemo učiniti. Nažalost, moramo biti spremni za obje opcije.”

Porošenko je kazao da će Kijev, francuski predsjednik Francois Hollande i njemačka kancelarka Angela Merkel govoriti u jedan glas u Minsku tražeći bezuvjetni prekid vatre.

“Garantiram vam da će Ukrajina i Evropska unija imati zajednički stav tokom samita u Minsku i govoriti u jedan glas”, dodao je i istakao kako je prioritet bezuvjetni prekid vatre.

Ukrajinski predsjednik je ponovo odbacio ideju “federalizacije” Ukrajine, koju predlaže Rusija, što bi omogućilo proruskim separatističkim regijama da vetom blokiraju prozapadno kretanje Ukrajine.

“Susjedna zemlja insistira na ideji federalizacije. Ironično je da se radi o najcentraliziranijoj državi u regiji”, naglasio je Porošenko u jasnoj aluziji na Rusiju.

“Decentralizacija koju razmatramo nema veze s federalizacijom.”

‘Predsjednici ne putuju uzalud’

Ruski predsjednik Vladimir Putin otputovat će u Minsk na sastanak sazvan zarad rješavanja ukrajinske krize, potvrdio je Kremlj u srijedu.

“Vladimir Putin danas odlazi u Minsk, gdje će učestvovati na sastanku formata ‘iz Normandije'”, navodi se u saopćenju Kremlja.

U Jelisejskoj palači rečeno je da Merkel i Hollande putuju u Minsk kako “bi sve pokušali” radi pronalaženja diplomatskog rješenja krize.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je siguran da će mirovni pregovori u Minsku dovesti do političkog rješenja konflikta u Ukrajini.

“Stručnjaci rade. Ima značajnog napretka”, rekao je ministar, ali je odbio otkriti detalje nacrta sporazuma, objavila je Russia Today.

Diplomatski izvor iz Rusije izjavio je za Reuters da postoji 70 posto šanse da lideri Rusije, Ukrajine, Francuske i Njemačke postignu dogovor.

“Predsjednici ne putuju uzalud”, izjavio je izvor.

Američka obuka

Komandant američkih snaga u Evropi Ben Hodges izjavio je u srijedu kako će američka vojska uvježbavati ukrajinske vojnike koji se bore s proruskim separatistima na istoku Ukrajine.

Obuka će početi u martu i jedan bataljon američkih vojnika uvježbavat će tri ukrajinska bataljona, rekao je Hodges tokom posjete bazi NATO-a u Šćećinu, na sjeverozapadu Poljske.

“Pružat ćemo obuku iz sigurnosnih i medicinskih zadataka, kako djelovati u okolnostima ruskog ometanja komunikacija i kako se zaštititi od ruske i pobunjeničke artiljerije”, dodao je.

Po njegovim riječima, ruski vojnici direktno su intervenirali u borbama oko ukrajinskog grada Debaljceva i, ako ofanziva uspije, mogli bi krenuti na luku Mariupolj.

“Prema količini municije i vrsti opreme, očito je da se radi o direktnoj ruskoj intervenciji u području Debaljceva. Zabrinut sam što bi, ako tamo budu uspješni, mogli fokus svog djelovanja prebaciti na Mariupolj”, rekao je Hodges.

Također je kazao da je uz ukrajinsku granicu raspoređeno deset ruskih bataljona.

Demilitarizirana zona

Razgovori o prestanku krvoprolića u Ukrajini u bjeloruskoj prijestonici Minsku trebali bi biti usmjereni, prije svega, na povlačenje teškog naoružanja, stvaranje demilitarizirane zone na istoku zemlje i početak dijaloga između Ukrajine i proruskih snaga, potvrdili su neimenovani diplomatski izvori.

Pretpostavlja se kako će glavni kamen spoticanja biti demilitarizirana zona, uz dodatak kako Moskva želi da OSCE preuzme kontrolu nad tom zonom.

Sastanak će, kako je najavljeno, početi u večernjim satima, ali će biti održan iza zatvorenih vrata.

Politički čelnici Francuske, Njemačke, Rusije i Ukrajine namjeravaju postići dogovor o trajnom miru, no da bi to ostvarili, morat će približiti međusobna stavove, jer su u ovom trenutku razlike među njima znatne.

Obama Putinu: Cijena koju će Rusija platiti – raste

Uoči susreta lidera u Minsku, telefonski su razgovarali američki predsjednik Barack Obama i njegov ruski kolega Vladimir Putin.

Glavna tema razgovora bila je eskalacija sukoba na istoku Ukrajine i “podrška koju Rusija pruža separatistima”, potvrđeno je u Bijeloj kući.

Obama je ponovio američku podršku ukrajinskom “suverenitetu i teritorijalnom integritetu” te upozorio kako broj žrtava u sukobima u Ukrajini raste.

Zato je zatražio od Putina da iskoristi priliku i u Minsku postigne mirno rješenje.

Obama je rekao da će, ukoliko Rusija nastavi agresivno djelovanje u Ukrajini, uključujući slanje vojnika, oružja i finansiranje podrške sepratistima, “cijena koju će Rusija platiti porasti”.

U međuvremenu se, u sklopu priprema za sastanak u Minsku, sastala Kontakt grupa za Ukrajinu, pri čemu je dogovoren okvir za povlačenje teškog naoružanja, prekida vatre te mehanizama kontrole kojih se treba pridržavati.

Zahtjev za prekidom vatre

Sve četiri strane saglasne su s tezom da se bilo kakav dogovor mora temeljiti na sporazumu koji su 5. septembra u Minsku postigle ukrajinska Vlada i proruski separatisti.

Protokol iz Minska, koji nikad nije u potpunosti proveden, ima 12 tačaka, od kojih su najvažnije: uspostava trenutnog obostranog prekida vatre, povlačenje ilegalnih naoružanih skupina i borbene opreme, boraca i plaćenika iz Ukrajine, nadzor i provjera provedbe prekida vatre povjereni promatračima OSCE-a, decentralizacija vlasti u korist pobunjeničkih regija Donjecka i Luganska, oslobađanje svih talaca i protuzakonito zatvorenih osoba, ali i povlačenje teškog oružja.

Ukrajina zahtijeva prekid vatre, nadzor granice s Rusijom kako bi se prekinuo dolazak ruskih boraca i opreme u Ukrajinu, potpuno povlačenje stranih vojnika iz Donjecka i Luganska, ali se i protive raspoređivanju mirovnih snaga te federalizaciji većinski rusofonih područja.

Ipak, obećavaju im veću autonomiju i prava.

Putin je prošle sedmice Porošenku poslao pismo čiji sadržaj nije objavljen, ali se iz izjava ruskih dužnosnika mogu iščitati zahtjevi Rusije – veća autonomija Donjecka i Luganska, u sklopu procesa šire decentralizacije vlasti u Ukrajini, uspostava direktnog dijaloga ukrajinskih vlasti i pobunjeničkih vođa, odbijanje vraćanja Krima Ukrajini, temeljeno na rezultatima referenduma stanovništva tog poluotoka na kojem se velika većina izjasnila za pripojenje Rusiji.

Rusija protiv ulaska Ukrajine u NATO

Putin je Porošenku pisao i u januaru, kojom prilikom je istaknuo nužnost povlačenja teške artiljerije sa “trenutne linije fronta”, što je otklon od dogovorenog u sporazumima iz Minska, jer su pobunjenici od septembra zaposjeli još ukrajinskog teritorija.

No, 21. januara su se ministri vanjskih poslova Rusije, Ukrajine, Njemačke i Francuske u Berlinu saglasili da se povlačenje treba temeljiti na liniji razgraničenja dogovorenoj u Minsku.

Rusija se i dalje protivi ulasku Ukrajine u NATO i zahtjeva da ta država ostane neutralna, no to nije istaknuto kao službeni preduvjet za diplomatsko rješenje krize.

Francuska i Njemačka tvrde da predstavljaju Evropu i imaju jedinstven stav, a to su želja za diplomatskim sporazumom kojim bi se ostvario trajni mir, prijetnja jačanjem sankcija ako se ne postigne mirovni sporazum, uz odluku EU-a o odgodi idućeg kruga sankcija, dok se ne vide rezultati sastanka u Minsku u srijedu.

Protive se slanju ubojitog oružja Ukrajini, o čemu razmišljaju Sjedinjene Američke Države, ali i zahtijevaju povlačenje iz istočne Ukrajine ruskih vojnika i oružja, iako Rusija niječe ikakvu umiješanost u sukob.

Traže i apsolutno poštovanje načela teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, iako postoji prostor za decentralizaciju vlasti u korist područja na istoku zemlje.

Izvor: Agencije


Povezane

Iako separatisti navode da je presiječen glavni put za snabdjevanje grada na istoku Ukrajine, zvanični Kijev sve to negira.

10 Feb 2015
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO