Srbija: Obrazovni sistem zapostavlja Rome

U godini u kojoj u Srbiji ističe deset godina od proglašenja “Dekade inkluzije Roma”, prema statističkim podacima, broj romske djece uključene u obrazovni sistem i dalje je veoma mali.

Siromaštvo, jezičke barijere, ali i predrasude navode se kao najčešći razlog za to.

Međutim, iako rijetki, postoje i drugačiji primjeri.

Sa teretom siromaštva i predrasuda skoro cijelog života suočava se 21-godišnji Tafilj Dubova, Rom, izbjeglica sa Kosova.

Obrazovanje spas

Sticajem okolnosti, od 2008. štićenik je Doma za djecu i omladinu “Moše Pijade” u Beogradu.

No, činjenica da pripada jednoj od najmarginalizovanijih manjinskih grupa u regionu, nije ga lišila vjere da može više i bolje.

Prije svega , kroz obrazovanje.

“Kada sam ja video da neki moji vršnjaci idu u školu, a ja ne idem u školu, nekako mi je to bilo glupo. Moja porodica opet nekako, kažem, nisu znali neke vrednosti, sta će tebi škola, kako ćeš ovako, kako ćeš onako, ali ja sam bio – meni treba škola I to je to“, kazao je Dubova. 

Kao student, Tafilj danas čini dio poražavajuće statistike, prema kojoj su, u studentskoj populaciji Srbije, Romi zastupljeni sa samo 0,1 posto.

Posljedica činjenice da, kako pokazuju istraživanja Republičkog zavoda za statistiku, trećina djece iz romskih naselja ne kreće na vrijeme u osnovnu školu, dok čak 78 posto ne upisuje srednju školu.

 „Te porodice nemaju stalne prihode. I njihov realan život je takav da ako oni ne idu da rade, sakupljaju sekundarne sirovine ili istovaruju, neki fizički posao, šta god da im se ponudi, oni nemaju sutra šta da stave ni sebi ni toj deci na sto“, kazala je Biljana Tasić iz organizacije Romag.

A u klupama, kažu u školi za osnovno obrazovanje odraslih Branko Pešić u Beogradu, pred romskom djecom su dodatni izazovi.

“Najveći problem kod te dece je što oni krenu sa 10 i više godina u prvi razred i veliki problem je to što srpski nije njima maternji jezik nego ili je romski ili albanski, pošto veliki broj njih su izbeglice sa Kosova i svi oni uglavnom žive u tim marginalizovanim sredinama“, istakao je direktor Osnovne škole Branko Pešić.

Dalekosežne posljedice

„Kada dolaze iz marginalizovanih sredina poput ovog neformalnog ili, kako se ovde često kaže, nehigijenskog naselja, romska deca se u školskim sredinama često suočavaju i sa problemom koji ima dalekosežnije posledice“, izvijestila je Al Jazeerin reporterka Anne Marie Ćurčić.

Njihovi vršnjaci najčešće nisu spremni da ih prihvate:

“Zamislite da izađete, imate sedam godina, osam godina, izađete na odmor i nijedno dete koje je neromsko neće da stane sa vama“, kazala je Biljana Tasić.

“Kada bi neko mogao da se bavi edukacijom odraslih ljudi u ovoj zemlji, kada bi neko na to obratio pažnju jer to je ono što deca nose iz kuće, to je već problem roditelja, to nije problem dece koja sede u istoj klupi“, kazala je učiteljica Ljubica Jovović.

Toga je duboko svjestan i Tafilj, s početka naše priče.

 „Mislim da to ne pokazuje ništa o osobama koje su  diskriminisane nego pokazuje o osobama koje to čine“, zaključio je Tafilj Dubov.

A sebe, kaže nam Taljif, za koju godinu vidi u radu sa romskom populacijom, posebno sa decom kojoj želi da prenese sopstvena iskustva.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

U Hrvatskoj je 290.000 nezaposlenih. Posebno su ugroženi Romi, koji su uglavnom bez kvalifikacija i teško pronalaze radno mjesto. Čak i oni koji su fakultetski obrazovani ne mogu da pronađu posao. Romska udruženja smatraju kako je riječ o diskriminaciji jer, prema Ustavu, nacionalne manjine imaju pravo na prednost pri zapošljavanju. Prilog Martine Kiseljak. 

Published On 25 Sep 2014

Najmanje 1.500, a po nekim procjenama i do 3.000 Roma u Hrvatskoj nema riješen status, dokumente i državljanstvo.

Published On 19 Nov 2014
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO