Sigurnost i izbjeglice najveći izazov Evropskog vijeća

Okončano je zasjedanje Evropskog vijeća, na kojem su se čelnici dotakli brojnih pitanja, a dominirala su sigurnosna.

Produžene sankcije Rusiji

EU je u petak produžila sankcije Rusiji na još šest mjeseci, izjavile su neimenovane diplomate.
Sankcije Rusiji u oblasti energetike, bankarstva i odbrane produžene su do kraja jula 2016. godine.
Odluka stupa na snagu u podne u ponedjeljak, 21. decembra, osim ukoliko neka od članica EU-a ne promijeni stav i iznese protivljenje pismenim putem.
Odluka o produženju sankcija donesena je nakon samita EU-a u Briselu.
Pojedine diplomate u Briselu su izjavile da postoji mogućnost da je ovo posljednje produženje sankcija, s obzirom da Francuska i druge članice žele s Moskvom učestvovati u borbi protiv terorizma i rješenju krize u Siriji.

“Nemam iluzija oko 2016. godine. I dalje ćemo imati iste probleme, izbjegličku krizu. Mi smo predložili zaštitu vanjskih granica. Nadam se kako će biti usvojena do kraja juna. Krize koje imamo ostaju, druge dolaze”, kazao je Jean-Claude Juncker, predsjednik Evropske komisije.

Države imaju različita očekivanja. Trenutno evropski čelnici insistiraju na boljoj saradnji.

“Informacijski sistem Schengena treba biti korišten više nego do sada. Baze podataka koje postoje, kao i baze podataka Interpola. Saradnja i koordinacija zemalja članica s Frontexom i Europolom je ključna kako bi svi imali iste informacije”, navela je njemačka kancelarka Angela Merkel.

Britanski uslovi

Britanci su spremni pomoći evropskim partnerima. No, očekuju i uzvrat u reformama Evropske unije, kako bi u njoj uopće ostali.

“Britanci će odlučiti hoćemo li ostati u EU ili ne. O tome svi trebamo dobro razmisliti. No, vjerujem da, ako možemo provesti reforme kako treba, a vjerujem da možemo, za našu ekonomsku i nacionalnu sigurnost najbolja budućnost za Veliku Britaniju je u reformiranoj EU”, istakao je britanski premijer David Cameron.

Raspravljalo se i o energiji – izgradnja sjevernog plinovoda, koju zagovaraju pojedine zemlje, Briselu ne izgleda simpatična.

“Povećao bi ovisnost Evrope o jednom izvoru i koncentrirao 80 posto ruskog izvoza plina na jednu rutu. Također bi povećao prisutnost Gazproma u Njemačkoj na 60 posto. Taj projekt nema uporišta niti bi umanjio našu energetsku ovisnost”, rekao je Donald Tusk, predsjednik Evropskog vijeća.

Nova godina dolazi. Iz Brisela uglavnom govore – nužni su pregovori na mnogim poljima.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Reklama