Pariški sporazum za spašavanje – siromašnih

Svijet je u subotu u Parizu ipak postigao dogovor o spašavanju planeta – 195 država potpisalo je dogovor kojim se oabvezuju da će smanjiti emisiju stakleničkih plinova te da će globalni rast temperature zadržati ispod dva stepena. No, time problem nije riješen, jer pariški sporazum ne podrazumijeva nikakve kazne ako određena zemlja ne ispunjava zadane ciljeve.

Nakon dvije sedmice pregovora, dogovor je postignut. Neke od učesnika u Parizu u subotu navečer su obuzele emocije. Iako je bilo neslaganja o finalnoj verziji dokumenta koji ima 31 stranicu, mnogi smatraju kako je sporazum potpisan zahvaljujući diplomatskim sposobnostima francuskog ministra vanjskih poslova Laurenta Fabiusa.

“Za svijet to je bilo veoma važno, a Francuska je bila u vrhu s ostalim zemljama koje su pomaknule čovječanstvo prema naprijed. Bio sam vrlo ganut govorom svih 195 zemalja, koje se zahvaljuju Francuskoj. To je divno”, kaže on.

Glavne smjernice su: smanjenje emisije stakleničkih plinova, zadržavanje nivoa zagrijavanja znatno ispod dva stepena, provjera napretka svakih pet godina, od 2020. godine pomaganje državama u razvoju u borbi protiv zatopljenja sa 100 milijarda dolara godišnje.

“Neće biti lako, napredak neće doći brzo, ne možemo biti mirni. Dok će naša generacija vidjeti neke prednosti gradnje čiste ekonomije, koja će rezultirati novim radnim mjestima, uštedom novca, možda nećemo doživjeti da vidimo potpunu realizaciju onoga što smo postigli. Ali, to je u redu. Ono što je bitno je da danas možemo biti više sigurni da će planeta biti u boljem stanju za naredne generacije, i to je ono do čega mi je stalo”, poručio je američki predsjednik Barack Obama.

Alarmantne projekcije

Projekcije globalnog zatopljenja do 2100. godine izgledaju alarmantno. Ako se države ne budu pridržavale nikakvog dogovora, do 2100. godine temperatura na planeti podići će se za 4,5 stepeni. Ako se budu slijedile smjernice trenutne politike – za 3,6 stepeni, a ako se budu pridržavale pariškog sporazuma – za 2,7 stepeni.

Nisu svi jednako zadovoljni pariškim sporazumom, prvenstveno jer nisu definirane kazne za potpisnice koje ne ispunjavanju zadane ciljeve. Filipinski aktivisti, u znak protesta, vozili su bicikle.

“Interesi zemalja poput Filipina nisu se jednako razmatrali, ostavljajući odluke zemljama koje nemaju dobro definirane ciljeve za emisiju, i to otežava situaciju zemljama kao što su Filipini”, navodi Giovanni Tapang iz Akcije građana za klimatske promjene.

Pariški sporazum trebao bi koristiti siromašnim zemljama, čije stanovništvo živi uz svjetska mora čiji se nivo podiže. Zbog globalnog zatopljenja, lideri Maldiva, države sastavljene od 1.200 otoka i koraljnih grebena, već od 2008. godine dio prihoda iz turizma kanaliziraju prema fondu za kupovinu nove domovine.

Ne čudi, jer se nalaze samo jedan metar iznad Indijskog oceana.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Nakon dvije sedmice teških pregovora u Parizu, predstavljen je globalni sporazum o borbi protiv klimatskih promjena koji predstavlja veliki pomak u globalnim naporima za izbjegavanje potencijalno katastrofalnih posljedica zagrijavanja planeta.Gost Al Jazeere bio je Igor Kalaba, koordinator programa “Energija i klimatske promjene” u Centru za životnu sredinu Banja Luka. 

Published On 12 Dec 2015

Pregovori u Parizu o postizanju globalnog dogovora o klimatskim promjenama produženi su do sutra.  Predstavnici 195 zemalja radili su tokom noći kako bi prevazišli razlike o najnovijem nacrtu sporazuma. Izaslanici tvrde kako su blizu postizanja konačnog dogovora, iako je prvobitni trebao biti usaglašen danas. U Parizu je, na konferenciji o klimi, Katarina Drlja.

Published On 11 Dec 2015
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO