Historijski susret čelnika Kine i Tajvana

Predsjednici Kine i Tajvana sastali su se u Singapuru, što je prvi diplomatski dijalog dvije zemlje nakon više od šezdeset godina.

U Singapuru, na neutralnoj teritoriji, desilo se historijsko rukovanje kineskog i tajvanskog lidera, Xi Jinpinga i Ma Ying Yeua.

Iako je sastanak okarakterisan kao “simboličan”, odnosi između dvije zemlje su itekako komplikovani.

Pozadina sukoba između Kine i Tajvana datira još iz 1949. godine, nakon što je komunistička partija pobijedila nacionalističku stranku Kuomintang, čiji su članovi utočište potražili upravo na Tajvanu, gdje su uspostavili novi centar političke moći.

Od tada do danas traju napori Pekinga da ovaj otok vrati pod teritorijalnu kontrolu Kine.

Sa druge strane, Tajvan je više zapadno orijentisan, pogotovo nakon prvih demokratiskih izbora 2000. godine.

Današnji sastanak održan je iza zatvorenih vrata, a prisutnim novinarima, uoči sastanka obratio se kineski predsjednik: “Danas je izvanredan dan. Ovaj sastank lidera Tajvana i Kine otvara vrata jednog novog poglavlja i ostavit će svoj trag u historiji.”

Tajvanski predsjednik se obratio medijima nakon sastanka.

“Tokom razgovora sa gospodinom Xi Jinpingom, razmjenili smo stavove o međudržavnoj saradnji i konsolidovali smo trenutni status mira i prosperiteta. Sigurno vas sve zanima kakva je bila atmosfera tokom sastanka? Mogu vam reći, vrlo pozitivna i prijateljska. Gospodin Xi mi se čini vrlo pragmatičnim i iskrenim prilikom razgovora o problemima. Nadam se da će i budući razgovori proteći u istoj atmosferi.”

Reakcije građana

Sastanak lidera dvije zemlje naišao je na odobravanje stanovnika u Pekingu.

“To je dobra stvar. Problemi između Kine i Tajvana traju već dosta dugo i trebaju se rješiti prije ili kasnije. Mislim da je današnji sastanak historijski korak“, kaže Xie Qiaoling iz Pekinga.

“Mislim da će se odnosi između Kine i Tajvana unaprijediti nakon današnjeg sastanka“, smatra Li Jianping.

S druge strane, reakcije iz tajvanskog Tajpeja i nisu toliko pozitivne, naprotiv. Stotine građana izašlo je na ulice u znak protivljenja jačanja saradnje sa komunističkom Kinom.

“Sastankom je dominirala Kina. Nije bilo razgovora između Kine i Tajvana u kontekstu razgovora dvije zemlje. Naš predsjednik i dalje insistira na koncenzusu iz 1992. kojim bi dvije zemlje postale još bliže. A mi to ne želimo“, tvrdi demonstrant Lee Shao-wen.

“Ma bio je užasan i njegov stav je bio totalno suprotan od definicije ‘jedne Kine’ za koju se ranije zalagao. Ranije je govorio ‘koncenzus iz 1992. jedna Kina, dvije definicije’, a danas se zaustavio nakon ‘jedna Kina’. Tokom svog obraćanja javnosti naš predsjednik niti jednom nije spomenuo Tajvan ili Republiku Kinu. Nije nas dobro predstavio i nije se zalagao za suverenost Tajvana“, smatra Wang Ping-fan.

Inače i sam sastanak je protekao bez državnih obilježja dvije zemlje, a sve u cilju poštivanja koncenzusa iz 1992. kojim je dogovoreno da obje strane priznaju Kinu kao jednu zemlju, ali da svaka strana ima pravo vlastite definicije svog položaja unutar te zajedničke Kine, tako da danas postoji Narodna republika Kina i Republika Kina, odnosno Tajvan.

Izvor: Al Jazeera