Britanija: Veći nadzor korištenja interneta
Velika Britanija otkrila je planove za uvođenje novih špijunskih ovlasti, uključujući i pravo prikupljanja podataka o tome koje internetske stranice pojedini korisnici posjećuju, što se iz Vlade tumači kao nužnost za sigurnost zemlje, dok kritičari to osuđuju kao napad na lične slobode.
Rasprava o tome kako istovremeno zaštititi privatnost korisnika i olakšati djelovanje Vladinim agencijama u digitalnoj eri na Zapadu traje otkako je Edward Snowden 2013. objavio informacije o masovnom nadzoru komunikacija koji su provodili američki i britanski špijuni.
Riječ je o ublaženom zakonskom prijedlogu u odnosu na prvobitni, koji su spriječili protivnici, a britanska ministrica unutrašnjih poslova Theresa May u Parlamentu je rekla da nijedan dokument prije ovoga nije tako podrobno određivao šta špijuni smiju raditi i kako će biti nadzirani.
“Prijedlog zakona će dati pripadnicima naših sigurnosnih i obavještajnih agencija moć koja im je potrebna da zaštite našu zemlju, uz ugrađene najsnažnije moguće osigurače i pravila za nadzor”, onih koji će to raditi, rekla je.
Veća prava od sigurnosnih službi SAD-a
Stručnjaci tvrde da prijedlog novog britanskog zakona omogućuje veća prava nego što ih imaju američke sigurnosne službe.
Britanski špijuni će moći od operatera zahtijevati da podatke svojih korisnika o pregledavanju interneta zadrže punu godinu dana, što njihove američke kolege ne mogu.
Međutim, May je rekla da novi prijedlog zakona samo usklađuje s vremenom već postojeće ovlasti ili ih jasno naglašava.
Policija i obavještajci smjet će tražiti samo “podatke o internetskom povezivanju”, odnosno podatke o tome koje su web stranice posjetili korisnici, ali ne i pojedinačne stranice ni historije pregledavanja.
“Podaci o internetskom povezivanju su podaci o komunikacijskoj usluzi koju je neko koristio, a ne podaci o svakoj stranici kojoj su pristupili. To je savremeni ekvivalent telefonskom računu sa specifikacijom poziva”, rekla je May.
‘Korak unazad u pogledu prava na privatnost’
S tim se ne slažu mnogi, poput Udruge računarske i komunikacijske industrije (CCIA), lobističke organizacije za internetske i telekomunikacijske kompanije.
“Taj prijedlog zakona korak je unazad u pogledu prava na privatnost i dio zabrinjavajućeg trenda prema većem institucionalnom nadzoru u Evropi, dok SAD reformira svoju politiku nadzora”. rekao je direktor CCIA-a za Evropu Christian Borggre.
Prijedlogom zakona od poslužioca se izričito zahtijeva pomoć u presretanju podataka i hakiranju uređaja nekog osumnjičenika.
Izvor: Agencije