Težak propust u slučaju epidemije ebole

Od početka epidemije ebole u decembru 2013. umrlo je najmanje 11.300 ljudi (EPA)

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) napravila je težak propust, uzbunivši javnost tek nekoliko mjeseci nakon izbijanja epidemije ebole u zapadnoj Africi, čime su dodatno pogoršane ogromne patnje i povećan broj smrtnih slučajeva, zaključili su u ponedjeljak globalni zdravstveni stručnjaci.

Epidemija je iznjedrila vanrednu hrabrost i solidarnost, ali i proizvela strašnu patnju, strah, te haos koji vodeće institucije uglavnom nisu uspjele obuzdati ili na njih nisu pouzdano i brzo reagirale, zaključio je panel specijalista okupljenih na inicijativu Globalnog instituta za zdravlje američkog univerziteta Harvard i Londonske škole higijene i tropske medicine.

Analizirajući odgovor globalnih institucija na epidemiju koja je poharala Gvineju, Sijera Leone i Liberiju, panel je zaključio da se takve greške ne bi smjele ponoviti, te da hitno treba provesti opsežne reforme kako bi se spriječile nove pandemije u budućnosti.

“Moramo ojačati osnovne kapacitete u svim zemljama za otkrivanje i prijavljivanje malih epidemija, te brzo reagirati, kako one ne bi prerasle u velike krize”, rekao je direktor LSHTM-a i predsjedavajući panela Peter Piot.

Predložene ključne reforme

Po njegovim riječima, reforma međunarodnog i državnih sistema ne samo da je moguća, već i ključna “kako u budućim epidemijama ne bismo svjedočili takvim razmjerima patnje, smrti i društvene i ekonomske katastrofe”.

Panel je predložio 10 ključnih reformi kojima bi se spriječile takve katastrofe u budućnosti, uključujući razvoj i ulaganje osnovnih kapaciteta u suzbijanje epidemija zaraznih bolesti, jačanje poticaja za pravovremeno prijavljivanje epidemija i naučno utemeljene argumente za ograničenje trgovine i putovanja.

Stručnjaci su, također, tražili da se osnuje jedinstveni centar WHO-a za suzbijanje epidemija s jasnom odgovornošću, primjerenim kapacitetom i čvrstim linijama odgovornosti.

Smatraju, također, kako bi trebalo uspostaviti transparentan, politički zaštićen stalni krizni odbor koji bi objavljivao krizno stanje.

Liberijski član panela Mosoka Fallah iz aktivističke skupine Action Contre La Faim International upozorio je da ljudska patnja i smrt trebaju potaknuti na ozbiljno razmišljanje “o tome kako i zašto je globalni odgovor na najstrašniju epidemiju ebole u ljudskoj povijesti bio zakasnio, slabašan i nekoordiniran”.

Zakašnjelo uzbunjivanje

Od početka epidemije ebole u decembru 2013. godine, u Gvineji, Sijera Leoneu i Liberiji umrlo je najmanje 11.300 ljudi.

Kriza je bacila na koljena ionako slabašne zdravstvene službe i prouzrokovala tešku štetu u društvu i ekonomiji.

“Najteži je propust WHO-a bilo zakašnjelo uzbunjivanje”, konstatira Ashish K. Jha, direktor HGHI-ja i jedan od vodećih članova panela.

“U WHO-u su u proljeće znali za epidemiju ebole koja izmiče kontroli, a tek su u augustu objavili krizno stanje u sektoru zdravstva”, dodaje.

Direktor globalnog aktivističkog udruženja za zaštitu zdravlja pri Wellcome Trustu Jeremy Farrar istakao je da izvještaj panela sadrži “otrežnjujuće lekcije”, koje valja naučiti i “pretočiti u konkretne mjere kako bismo izbjegli novu krizu”.

Izvor: Agencije